U ratu, svim mirovnim pregovorima, svim poslijeratnim izborima, svim
važnijim političkim procesima i nadolazećim ustavnim promjenama lome se
koplja oko toga tko će vladati središtem Hercegovine.
Od 2000. I nametnutih ustavnih promjena, a neki tvrde i od
Washingtonskog sporazuma, Hrvati se u BiH ne zaustavljaju
strmoglavljivati.
U zadnja dva izborna ciklusa izgubili su utjecaj na biranje svog člana
državnoga Predsjedništva, izgubili utjecaj u županijama, na
posljednjim izborima izgubili Srednju Bosnu, na pragu su izgubiti
utjecaj u Mostaru, jedinom većem gospodarskom, , obrazovnom, političkom
i kulturnom centru u BiH.
Zajednička akcija
Iako teško podijeljeni do početka izbora, nakon rezultatskog
otrežnjenja pokazana je spremnost za zajedničku akciju.
Dva HDZ-a konačno su pokazala odlučnost i političku zrelost.
“Hrvat će biti gradonačelnik Mostara. Ja sam siguran da će to
biti gospodin Ljubo Bešlić, tvrdi predsjednik HDZ-a BiH
Dragan Čović. No, s druge strane Stranka demokratske akcije ima izborni
legitimitet zahtijevati mjesto gradonačelnika Mostara za kojega su u
igri dvije osobe Suad Hasandedić te odnedavno, više po volji
sarajevske centrale, odvjetnik Faruk Ćupina. Predsjednik SDA Sulejman
Tihić očekuje da SDA dobije ovo mjesto no istodobno je osobno bio
spreman na “ustupak” Hrvatima da gradonačelnik
Sarajeva bude Hrvat.
Za ovu poziciju spremna su čak trojica hrvatskih kandidata ali, kao i u
slučaju nekih viših dužnosnika na državnoj razini, bili bi
birani po volji bošnjačkih birača i politike što
se jedino može nazvati šminkanjem demokracije i političkim
licemjerjem. Razgovori na visokoj razini još nisu vođeni oko
Mostara.
Kršenje prava
Nije međutim isključeno niti da se u tri kruga ne izabere prvi čovjek
grada.
Od mađunarodne zajednice nametnuti mostarski Statut nije predvidio
što ukoliko se to dogodi. I brojne su druge nakaradnosti
ovoga temeljnog gradskog dokumenta. To prije toga zato što
su i posljednji izbori reztultat jedne prijevare satkane u Statutu
grada Mostara. Mostar je jedino mjesto u BiH u kojoj manjina vlada
većinom, u kojoj se krše sva demokratska prava, od toga da
netko bira i bude biran kao i to da glas bošnjačkih birača
vrijedi dvostruko više nego hrvatskih.
Za izbor jednoga vijećnika iz većinskog hrvatskog područja Jugozapad
trebalo je oko 5.000 glasova a iz boišnjačkog jugoistoka
1.300! Tom diskriminacijom morat će se pozabaviti Ustavni sud BiH a
onda najvjerojatnije i Strasbourg.
Hrvatima u BiH, kao najmalobrojnijim isključivo odgovara izgradnja
sustava i primjena zakona.
Mostar je mjesto na kojemu moraju istrajati.
S gradonačelnikom Hrvati ispravljaju sustavnu krađu
