SUĐENJE U ODSUTSTVU

Podignuta optužnica protiv državljanina Srbije zbog ratnih zločina na području Drniša

Ilustracija/ Policija
Foto: Ivo Čagalj/PIXSELL, ilustracija
1/3
11.12.2019.
u 13:58

Optužnicu protiv državljanina Republike Srbije (1946.) zbog ratnog zločina, Županijsko državno odvjetništvo (ŽDO) u Splitu podignulo je nakon provedene istrage, priopćilo je u srijedu ŽDO.

Županijsko državno odvjetništvo u Splitu podignulo je optužnicu protiv 73-godišnjeg državljanina Srbije zbog ratnog zločina protiv hrvatskih ratnih zarobljenika 1992. i 1993. na području tada okupiranog Drniša, i predložilo da se okrivljeniku sudi u odsutnosti jer je nedostupan hrvatskom pravosuđu.

Optužnicu protiv državljanina Republike Srbije (1946.) zbog ratnog zločina, Županijsko državno odvjetništvo (ŽDO) u Splitu podignulo je nakon provedene istrage, priopćilo je u srijedu ŽDO.

 Okrivljenika se tereti da je "od 1. prosinca 1992. do 19. srpnja 1993., na širem području tada privremeno okupiranog Drniša (općina Ružić i Promina), tijekom oružanog sukoba između agresorskih snaga tzv. JNA i naoružanih pripadnika srpskih paravojnih postrojba milicije, teritorijalne obrane i vojske protuustavne tvorevine nazvane SAO Krajina i RSK s jedne strane, i regularnih oružanih snaga Republike Hrvatske s druge strane, postupao u svojstvu zapovjednika 75. motorizirane brigade vojske tzv. RSK i počinio navedeno kazneno djelo". 

 Protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima okrivljenik je "provodio velikosrpsku agresiju zauzimanja dijela teritorija Republike Hrvatske te protjerivanja građana hrvatske i druge nesrpske nacionalnosti s tog teritorija", navodi ŽDO.

Okrivljenika se tereti da je znao da u okupiranim drniškim naseljima pod kontrolom njegove brigade, njegovi podređeni čine ratne zločine, i da preostalo hrvatsko stanovništvo ubijaju, zlostavljaju, tuku, maltretiraju, zatvaraju, siluju žene, kao i da pljačkaju, pale, miniraju i uništavaju stambene, gospodarske, kulturne i druge objekte te katoličke vjerske objekte.

Iako je mogao i bio dužan spriječiti svoje podređene, okrivljenik to nije učinio, već je tolerirao nezakonito postupanje svojih podređenih, ističe se u optužnici splitskog ŽDO-a.

 Njegovi podređeni nastavili su s činjenjem ratnih zločina. Tako su 3. veljače 1993. oko 19 sati u mjestu Prominski Bogatići (zaseok Popovići) u oružanom sukobu pripadnici njegove brigade iz vatrenog oružja ranili hrvatskog branitelja nanijevši mu strijelnu ranu lopatice, a zatim njega i drugog hrvatskog branitelja zarobili te ih obojicu zlostavljali i tukli nogama, šakama, kundacima pušaka i drugim predmetima.

 Prvi je branitelj zadobio prijelom vratne kralježnice i prijelom nosnih kostiju te je od navedenih ozljeda i strijelne rane umro sljedećeg dana. Drugi branitelj zadobio brojne podljeve, nagnječenja i prijelome nakon čega su u njega pucali iz vatrenog oružja nanijevši mu strijelnu ranu glave s oštećenjem mozga od koje je također umro sljedećeg dana. 

 Splitski ŽDO u optužnici predloženo da se okrivljenom državljaninu Srbije sudi u odsutnosti.
 

Komentara 6

Avatar MarkoHR
MarkoHR
14:16 11.12.2019.

Dragan Harambašić, pukovnik tzv. vojske rsk.. Pripadnici krajinske vojske stanovništvo hrvatske nacionalnosti sustavno ubijali, tukli, zlostavljali, mučili, silovali žene, rušili stambene i gospodarske objekte te katoličke crkve, minirali, palili i na druge načine uništavali, a 72-godišnji Harambašić nije ih uu tome spriječio. DORH navodi da je Harambašić mogao i bio dužan takve nezakonite radnje svojih podređenih spriječiti, ali da nije poduzeo potrebne mjere i radnje da se takvo postupanje njegovih podređenih spriječi pa su pripadnici njegove brigade bili ohrabreni takvim njegovim držanjem i ponašanjem te su nastavili s činjenjem ratnih zločina. Nakon što su 3. veljače 1993. oko 19 sati u mjestu Prominski Bogatići, u zaseoku Popovići zarobili dvojicu hrvatskih branitelja, zaposlenika policije, Zorana Mrvicu i Šimu Mamuta koji su tada imali 24 i 26 godina tužiteljstvo navodi da su ih zlostavljali, tukli ih nogama, kundacima pušaka i drugim tvrdim predmetima do kojih su došli i na kraju u njih pucali iz vatrenog oružja. Zoran Mrvica zadobio je prijelom vratne kralježnice, prijelom nosnih kostiju i strijelnu ranu lijeve lopatice, uslijed čega je preminuo istog dana. Šime Mamut zadobio je krvni podljev kože desne šake, lijeve nadlaktice i stidnog područja, nagnječenje glave, strijelnu ranu glave s oštećenjem mozga, prijelom svoda lubanje, prijelom vratne kralježnice, podljeve oko očiju i otok testisa, te je preminuo sljedećeg dana od zadobivenih ozljeda.

IB
istinaa_bolii
11:16 12.12.2019.

To se zove apstraktnost. Sudis nekome na privremeno okupiranoj teritoriji tko ti nije dostupan. I besposlen pop , jarceve krsti.

DU
Deleted user
19:06 11.12.2019.

kad pročitam tekst koji glasi " Profilu će biti dopušteno komentiranje: 11.12.2019 18:45 " pomislim da je to ipak bio građanski rat.. 😁

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije