Prvi rezultati popisa

Pogledajte broj stanovnika u vašoj županiji: Najmanji pad u Zagrebu, najveći u Vukovarsko-srijemskoj

Koliko nas ima u Hrvatskoj - danas se očekuju rezultati
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL
1/5
14.01.2022.
u 12:16

Dvanaest županija zabilježilo je pad veći od 10 posto

Republika Hrvatska ima 3,888.529 stanovnika, prvi su službeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Broj stanovnika tako se od 2011. godine smanjio za 396.360 osoba, odnosno za 9,25 posto. 

Najmanji pad stanovnika zabilježen je u Grad Zagrebu, a najveći pad bilježi Vukovarsko-srijemska županija. Nakon nje slijede Sisačko-moslavačka i Brodsko-posavska županija. Dvanaest županija zabilježilo je pad veći od 10 posto

Prema prošlom popisu stanovništva, provedenom od 1. do 28. travnja 2011. godine, Republika Hrvatska imala je 4,284.889 stanovnika, od toga 2,066.335 muškaraca (48,2%) i 2,218.554 žene (51,8%).

Grad Zagreb

Zabilježena su 769.944 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 790.017. Manje ih je za 20.073, odnosno za 2,54 posto. 

Splitsko-dalmatinska županija

Zabilježeno je 425.412 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 454.798. Manje ih je za 29.386, odnosno za 6,46 posto. 

Zagrebačka županija

Zabilježeno je 301.206 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 317.606. Manje ih je za 16.400 stanovnika, odnosno za 5,16 posto. 

Osječko-baranjska županija

Zabilježen je 259.481 stanovnik, a 2011. godine bilo ih je 305.032. Manje ih je za 45.551, odnosno za 14,93 posto. 

Primorsko-goranska županija

Zabilježena su 266.503 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 296.195. Manje ih je za 29.692, odnosno za 10,02 posto. 

Istarska županija

Zabilježeno je 195.794 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 208.055. Manje ih je za 12.261, odnosno za 5,89 posto.

Vukovarsko-srijemska županija

Zabilježeno je 144.438 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 179.521. Manje ih je za 35.083, odnosno za 19,54 posto. 

Varaždinska županija

Zabilježeno je 160.264 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 175.951. Manje ih je za 15.687, odnosno za 8,92 posto. 

Sisačko-moslavačka županija

Zabilježeno je 140.549 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 172.439. Manje ih je za 31.890, odnosno za 18,49 posto. 

Zadarska županija 

Zabilježeno je 160.340 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 170.017. Manje ih je za 9.677, odnosno za 5,69 posto. 

Brodsko-posavska županija

Zabilježena su 130.782 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 158.575. Manje ih je za 27.793, odnosno za 17,53 posto. 

Krapinsko-zagorska županija

Zabilježena su 120.942 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 132.892. Manje ih je za 11.950, odnosno za 8,99 posto. 

Karlovačka županija

Zabilježeno je 112.596 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 128.899. Manje ih je za 16.303, odnosno za 12,65 posto. 

Ličko-senjska županija

Zabilježena su 42.893 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 50.927. Manje ih je za 8.034, odnosno za 15,78 posto.

VIDEO DZS na konferenciji govorio o mogućim dvostruko popisanim osobama

Požeško-slavonska županija

Zabilježeno je 64.420 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 78.034. Manje ih je za 13.614, odnosno za 17,45 posto.

Virovitičko-podravska županija

Zabilježeno je 70.660 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 84.836. Manje ih je za 14.176, odnosno za 16,71 posto.

Šibensko-kninska županija

Zabilježeno je 96.624 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 109.375. Manje ih je za 12.751, odnosno za 11,66 posto.

Međimurska županija

Zabilježena su 105.863 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 113.804. Manje ih je za 7.941, odnosno za 6,98 posto.

Koprivničko-križevačka županija

Zabilježen je 101.661 stanovnik, a 2011. godine bilo ih je 115.584. Manje ih je za 13.923, odnosno za 12,05 posto.

Bjelovarsko-bilogorska županija

Zabilježeno je 102.295 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 119.764. Manje ih je za 17.469, odnosno za 14,59 posto.

Dubrovačko-neretvanska županija

Zabilježena su 115.862 stanovnika, a 2011. godine bilo ih je 122.568. Manje ih je za 6.706, odnosno za 5,47 posto.

Podaci iz 2011. godine

U 2011. stanovništvo Republike Hrvatske prosječno je bilo staro 41,7 godina (muškarci 39,9 godina, a žene 43,4 godine) što ga je svrstalo među najstarije nacije Europe. Također, ti su podaci označavali i trend starenja u odnosu na prošle popise. 

Od 4,284.889 stanovnika zabilježenih popisom iz 2011. godine, njih 4,246.313 (99,1%) živjelo je u privatnim kućanstvima, dok je u institucionalnim kućanstvima bilo 38.576 stanovnika (0,9%). Ukupno je bilo 1,520.151 kućanstvo, od čega 1,519.038 privatnih kućanstava i 1113 institucionalnih. Prosječno najveća kućanstva imale su Međimurska županija (3,2 osobe), Krapinsko-zagorska (3,1), Varaždinska županija (3,1) i Zagrebačka županija (3,1), a najmanja kućanstva bila su u Primorsko-goranskoj županiji (2,5), Ličko-senjskoj (2,6) i Gradu Zagrebu (2,6).

Popis iz 2011. godine pokazao je da je udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva bio 90,42%, Srba 4,36%, Bošnjaka 0,73%, Talijana 0,42%, Albanaca 0,41%, Roma 0,40%, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno bio manji od 0,40%. Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je bilo 86,28%, pravoslavaca 4,44%, muslimana 1,47%, dok je udio pripadnika ostalih vjerskih skupina pojedinačno bio manji od 1,00%. Nevjernika/ateista bilo je 3,81%, dok se 2,17% osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri. 

Komentara 98

CT
Ctx23
12:25 14.01.2022.

Ovo je takva sramota!!!

RU
ruzarukavinamajstorovic
12:43 14.01.2022.

Kad sam odlazila iz Like, vidjela sam tužnu stvarnost, a bilo mi je samo 18 godina. Od Otočca do Senja, nisam primjetila ni jednu osobu. Autobusni kolodvor je ostao prazan. Bilo je to u prošloj državi. U bivšoj zemlji, ljudidi su masovno bježali iz ruralni područja tj. sela. Iseljenici su dolazili puno bogatiji dok ostatak je teško živio, radeći dan i noć i ostao nerazvijen. I sada šećem Rijekom i vidim strahovitu prorjeđenost. Od malih nogu sanjala sam odlazak u Ameriku gdje su moji rođaci. Dali je već kasno, pitam sama sebe? Lp

Avatar prvi
prvi
12:58 14.01.2022.

uskoro će nas biti manje nego branitelja

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije