Isplata potpore za čuvanje zaposlenosti jedna je od najboljih i najbržih državnih mjera za pomoć gospodarstvu, koja je u prvom mjesecu primjene obuhvatila 560 tisuća zaposelnih. Što slijedi dalje i o tome kako će država kontrolirati hoće li novac stići do radnika, razgovarali smo s Josipom Aladrovićem, ministrom rada i mirovinskog sustava.
Što pokazuju dosad obrađeni podaci, tko su poslodavci koji su zatražili potpore, prosjek sugerira da se radi o malim tvrtkama sa pet do šest zaposlenih. Kakva je struktura tražitelja naknade?
Vlada je dosad jasno pokazala da je jedan od ključnih ciljeva očuvanje radnih mjesta i pomoć gospodarstvu koje se našlo u nezavidnom položaju uzrokovanom epidemijom koronavirusom. Mjera „Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom“ obuhvaća isplatu naknade poslodavcima od 3250 odnosno 4000 kuna po radniku i jedna je od ključnih mjera koja će za ožujak biti isplaćena do 15. travnja kao što je i planirano. Do prošlog utorka kada je istekao rok za predaju zahtjeva za korištenje mjere za ožujak, zahtjev je podnijelo više od 96 tisuća poslodavaca za 560 tisuća radnika, a dosad je isplaćeno potpora u vrijednosti 1,1 milijardu kuna.
Želim poručiti svim poduzetnicima da smo osigurali dovoljno sredstava za korištenje potpore i da će svi prijavljeni kojima je poslovanje pogođeno utjecajem koronavirusa, potporu dobiti. Zahtjevi se rješavaju brzo, a isplate su počele još prošli tjedan. Iako za cjelovitu analizu treba pričekati da se posao za ožujak potpuno završi, trenutačni podaci pokazuju da je potpora za najviše radnika zatražena u sektoru trgovine, zatim u turizmu, uslužnim djelatnostima i prerađivačkoj industriji. Kada govorimo o regionalnoj disperziji, po broju radnika za koje se traži potpora prednjače Grad Zagreb i Zagrebačka županija, zatim Splitsko-dalmatinska županija te Primorsko-goranska i Istarska.
Brzo ste se ekipirali, ne samo na Zavodu za zapošljavanje nego i u drugim javnim službama. Jesu li se trebale dogoditi izvanredne okolnosti da javne i državne institucije olabave stegu i preorijentiraju se na online platforme?
Cijeli posao od osmišljavanja mjere do realizacije i isplate, efikasno je obavljen jer smo pravodobno prepoznali potrebe poslodavaca. Hrvatski zavod za zapošljavanje je u suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava organizirao zaprimanje zahtjeva online preko posebne web stranice https://mjera-orm.hzz.hr/ocuvanje-radnih-mjesta/, elektroničkom poštom te u područnim službama i uredima prema sjedištu poslodavca. Dodatni je izazov i zdravstveni aspekt krize u kojem je ključno voditi računa o zdravlju korisnika, ali i zaposlenika HZZ-a.
Stoga je težište realizacije projekta bilo upravo na razvoju online aplikacije, koju od utorka nadograđujemo da do 17. travnja bude još bolja i funkcionalnija i, naravno, potpuno spremna za drugi krug isplate potpora. U idućoj fazi zahtjeve će biti moguće podnositi isključivo online, što će nam omogućiti bolju kontrolu i brzinu obrade, a korisnicima potpore omogućiti da elektronički nadopune zahtjeve i dostave dodatnu dokumentaciju.
Ukupno na zahtjevima radi 500 zaposlenika Zavoda, uveden je dvosmjenski rad od 7 do 21 sat, od ponedjeljka do nedjelje, uspostavljen je i pozivni centar čije je radno vrijeme od ponedjeljka do petka od 8 do 19 sati. Velik je posao obavljen u izazovno vrijeme i doista sam zadovoljan i zahvalan svojim kolegama s kojima zajednički radimo na projektu i, naravno, sa svim zaposlenicima i partnerima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bez čijeg nesebičnog zalaganja i truda uspješnost i realizacija ovog projekta sigurno ne bi bile moguće.
Što je s prigovorima sindikata da poslodavci zloupotrebljavaju mjere, ne isplaćuju ili ucjenjuju radnike?
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i HZZ surađuju sa svim relevantnim institucijama s kojima razmjenjujemo podatke, a eventualne manipulacije i zloporabe ćemo uz pomoć Državnog inspektorata znati adekvatno sankcionirati. Od sindikata očekujemo partnerski odnos i molimo ih da dostave konkretne podatke o malverzacijama ili nepravilnostima imaju li ih, a mi ćemo promptno reagirati.
Kakvi su planovi s plaćama u javnom sektoru, što ćete ponuditi sindikatima? Je li u pitanju odustajanje od povišice ili neki oblik selektivnog – možda linearnog – smanjenja plaća? Jeste li odustali od promjene Zakona o radu, odnosno privremene suspenzije ugovorenih prava iz radnog odnosa?
Kao što znamo, nakon zdravstvenog, imperativ je gospodarski aspekt krize, u kojoj želimo što više sačuvati ekonomiju države za vrijeme trajanja krize, a i pomoći joj u oporavku nakon toga. Kao što smo mogli čuti na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća, a i na nedavno održanom sastanku sa socijalnim partnerima, za to postoji konsenzus. Naglasak je na očuvanju radnih mjesta i isplati ugovorenih plaća, s čime se slažu i predstavnici poslodavaca. Nastavljajući se na to, još je prerano govoriti u kojem će smjeru ići razgovori s predstavnicima sindikata u javnom i državnom sektoru, ali želim istaknuti da kakve god mjere budu, prije donošenja i primjene bit će usuglašene sa socijalnim partnerima.
Kakvo je stanje sa zapošljavanjem, odnosno prijavama i odjavama na mirovinsko osiguranje? Koliko je od sredine ožujka porastao broj nezaposlenih, odnosno koliko je ljudi ostalo bez posla?
Kada govorimo o tržištu rada, ono je možda najbolji pokazatelj uspješnosti i pravodobnosti naše mjere za očuvanje radnih mjesta jer su podaci, premda pokazuju određeni pad, daleko od pesimističnih predviđanja kakva su se pojavljivala u medijskom prostoru. Naime, od 16. ožujka do danas broj evidentiranih nezaposlenih osoba prema evidenciji HZZ-a porastao je za 17 tisuća odnosno za 12,8 posto, što sigurno nije zanemariv broj, ali ipak ne možemo govoriti o desecima tisuća nezaposlenih kao što neki spominju. Možda je bolja brojka za promatranje broj osiguranika pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje jer ona točnije pokazuje trendove. Iako je broj osiguranika od 29. veljače do danas pao za 18,8 tisuća, ona je u uzlaznom trendu.
Naime, u trenutku kada je mjera za očuvanje radnih mjesta proširena i na radnike zaposlene do 19. ožujka (prethodno je bilo do 29. veljače) broj osiguranika je naglo porastao i trend koji je do tada bio silazni se preokrenuo. To je također pokazatelj da smo na vrijeme reagirali, proširili mjeru i obuhvatili dodatnih pet tisuća radnika koji bi bez toga danas bili bez posla.
Hoće li država tražiti od radnika koji primaju potporu za čuvanje zaposlenosti da se uključe u neki oblik javnih radova, poslodavci predlažu sezonski angažman u poljoprivredi?
Zasad ti prijedlozi nisu formalizirani nego su više predstavljeni kao razmjena mišljenja, tako da mi nisu poznati detalji. Naglasio bih da je tržište rada fluidno i da ćemo se morati mijenjati u skladu s okolnostima. Očekivanja su da će se radna snaga prilagođavati i sudjelovati u sektorima koji će moći zapošljavati, a poljoprivreda je upravo jedan od tih sektora čiju je važnost ova kriza dodatno potencirala.
No ako govorimo o angažmanu nezaposlenih radnika u poljoprivredi, za to ne vidim problem i to sada rade službe za posredovanje pri zapošljavanju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Vlada od početka ističe da su mirovine sigurne i da će biti isplaćene na vrijeme. Što je s drugim stupom, kakvi su planovi vezani uz privatnu mirovinsku štednju?
Mirovinska štednja je po svom karakteru dugoročni oblik ulaganja i posjeduje zaštitne mehanizme kako bi novac uložen u te fondove bio što sigurniji. Zbog toga je uvedena raspodjela u potkategorije, gdje je potkategorija C, kao najsigurnija, obvezna za sve osiguranike kojima je ostalo pet i manje godina za stjecanje prava na starosnu mirovinu. S aspekta sigurnosti, sustav obvezne kapitalizirane štednje nije upitan, a uz sadašnji tempo povrata, koji od trenutka osnivanja premašuje u prosjeku pet posto godišnje. Bude li se u jednom trenutku i zadiralo u taj sustav, to će morati biti dobro promišljeno i smisleno.
Sa 4000kn stvarno se moze prezivjeti i svaka cast na tim mjerama. Mislim da nitko u Europi ne daje tolike potpore građanima.