U Hrvatskoj je krenuo opći štrajk u osnovnim i srednjim školama koji će trajati, kako kažu Sindikati, dok se ne ispune njihovi zahtjevi.
U emisiji Otvoreno na HRT-u upravo je to bila tema, a gostovali su pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Stipe Mamić, predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić, predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk, profesorica hrvatskog jezika, nastavnička grupa "45 minuta" Tamara Šoić i Viktor Gotovac, stručnjak za radno pravo, Pravni fakultet u Zagrebu.
Pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Stipe Mamić kazao je da je današnja izjava ministrice Divjak prilično neuobičajena.
– Ono što ja moram reći u ovoj situaciji jest da je Vlada jedinstvena, Vlada donosi odluke o svim bitnim pitanjima. Kad je netko član Vlade, onda mora zajednički raditi u tom timu. Mislim da se to odnosi na sve ministre, kao i na nas koji smo državni dužnosnici – državni tajnici i pomoćnici ministara – poručio je.
Demantirao je pisanje medija i izjave sindikalnih čelnika da se ignorira obrazovanje.
– Ja sam bio na tom prvom sastanku na kojem je gospodin Mihalinec prikazao svoju prezentaciju o tzv. zaostajanju koeficijenta. Ja vam mogu pokazati taj slajd. Mi smo već na tom prvom sastanku na kojem su bili gospodin Mihalinec i gospođa Šprem upozoravali da koeficijenti nisu nešto o čemu se može pregovarati, da su se povijesno događale samo neke male korekcije kada se nešto ispravljalo te kreirala neka nova radna mjesta. Nakon što su sindikati uz jednu širu podršku, čak i nekih političkih aktera, podigli svoj glas, došli smo do tog prvog sastanka kod premijera kada se on upoznao s tom problematikom. Dakle nije istina da ih premijer nije primio. Premijer je na drugom sastanku rekao – pa dobro, ovdje se pregovara o osnovici, neki drugi sektori postavljaju iste zahtjeve, hajdemo im ponuditi 2 posto kroz dodatke. Sindikati su odmah zaključili da njima to ne odgovara. Nakon tog drugog sastanka krenuli smo u postupak mirenja i u tom postupku mirenja ponudili smo 2 + 2 posto kroz dodatak u vidu sporazuma koji bi imao snagu kolektivnog ugovora. Mihalinec i Šprem to su glatko odbili, a da nisu pitali svoje članstvo – objasnio je Mamić.
Profesorica hrvatskog jezika Tamara Šoić kazala je kako je vrijeme da se i glas nastavnika čuje.
– Ovaj štrajk nadrastao je svoje početne pozicije, ja sam odmah na početku rekla – ovo nije štrajk za plaće, ovo je nešto što se u nama kuha već godinama. Mi već 20 godina upozoravamo da u obrazovanju postoji problem. Mi smo objeručke dočekali ovu reformu, ali kada se krenulo s njezinim frontalnim uvođenjem, ukazivali smo na to da se uvodi na prečac, da tu postoje problemi. Opet je politika umiješala prste i sve je to gurnuto u drugi plan. Niti je eksperiment uveden do kraja, ne zna se što je npr. sa strukovnim srednjim školama – navela je Šoić dodavši da, između ostaloga, štrajka jer se cijeli sustav urušava.
– Plaća nastavnika početnika je 5100 kuna, ja s jedno 50 godina možda mogu sanjati o nekoj plaći od 7500 – 8000 kuna. I mi sad pričamo o nekoj preplaćenosti nastavnika, To je ispod razine onoga što bi bilo tko u ovoj zemlji trebao biti plaćen – ustvrdila je.
– Gotovo pola budžeta moje županije za osnovno školstvo otpada na troškove prijevoza. Nas jedan dan prijevoza osnovnoškolaca košta oko 40 tisuća kuna i kad budu nadoknade, trebat će i to platiti. Ali nije samo to u pitanju, ima i drugih troškova koji se događaju po školama, a nema one osnovne djelatnosti, nema nastave – djeca se ne obrazuju, ne uče, umjesto u školi sjede kod kuće i umjesto da misle hoće li sutra imati provjeru, misle hoće li sutra biti štrajka – rekao je župan Goran Pauk dodavši da županije nisu u dobroj situaciji što se tiče troškova za osnovno školstvo koji će dodatno rasti.
Predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić istaknuo je da štrajk može još jako dugo trajati.
– Mi u ovoj emisiji govorimo o posljedicama štrajka, izbjegavamo govoriti o uzrocima. Svi smo mi svjesni da ne možemo imati štrajk a da ne bude neke štete. Ja sam to već rekao pa ću ponoviti i ovdje u emisiji – nadoknada i rad u školi nisu isto, vi kada nešto nadoknađujete, to više nije isto. Tu je šteta sigurno velika. Šteta je i u ovim nekakvim popratnim stavkama kao što je prijevoz. Šteta je već nastala, međutim postavlja se pitanje zašto je ta šteta nastala, zašto je ona tolika i zašto se nije rješavala ranije – zapitao se Stipić.
– Jedan dan štrajka košta 32 milijuna kuna ako svi štrajkaju. Mi smo s vladinim pregovaračima imali sastanke i konzultacije, samo je druga strana stalno odgađala sastanke. Čini se da netko nije shvatio ovaj problem dovoljno ozbiljno ako problem gledamo u kontekstu cijene jednog dana štrajka i to nas koji radimo u školstvu vrijeđa – poručio je.
Mamić je rekao da je po njegovu dubokom uvjerenju odgovornost za to 80 posto na sindikatima, a samo 20 posto na Vladi. Stručnjak za radno pravo Viktor Gotovac kaže da Vlada nastavnicima ne može uvesti radnu obvezu, ali može ne platiti dane u štrajku.
– Ovdje se može postavljati pitanje zakonitosti ili nezakonitosti štrajka, pa se ovdje mogu ulagati privremene mjere, a može se napraviti i poseban pritisak time da se kaže da se dani provedeni u štrajku neće platiti. Sve su to instrumenti u toj igri interesa i pritisaka jedne ili druge strane koja ide prema tome da se dođe do pomirenja tih interesa i do konačnog rješenja. Sve to, naravno, nije samo sebi svrha, kao što ni radno pravo ovdje nije rješenje – poručio je Gotovac koji se ipak ne slaže s ministricom Divjak da su u pitanju igre moći između premijera i sindikata.
Video: Ministrica Divjak o općem štrajku u Hrvatskoj
Hrvatska ima; 428 opcina, 128 gradova, 20 zupanija, koji svi imaju nacelnike, gradonacelnike, zupane, njihove zamjenike i pratece e e ekipe veeeelikih financijskih prohtjeva? Pa 10tak pukovnija "djelatnika" u upravama drzavnih ustanova i firmi,,,,, sa placama kakve imaju vrhunski kirurzi i inzinjeri usput,, pa cak i srednji poduzetnici, u Austriji, Svicarskoj zapadnoj i sjevernoj Europi, Kanadi,,,, i prohtjevima na racun poreznih obaveznika, od sluzbenih limuzinetina ranga najmanje Audi a6 ( sramota do Boga je vozit se u tam nekakvim Skodama Superb ili jos strasnije - Octaviama) do krkacina i lokacina,,,,,,,,,, Treba i financirati gubitke drzavnih ustanova i firmi, nastalih putevima gospodnje providnosti" i racuna po Austriji, Svicarskoj,,,,,,, kojekakvim egzoticnim otocima,,,,,,, clanova njihovih uprava i njihovih obitelji. Treba financirati i jedno 10tak tisuca (cujem da i vise) neprofitnih udruga i medija,,,,,, i jos kojesta? Tako je to u Hrvatskoj,, jerbo Hrvatska i Hrvati bez gorespomenutih i nespomenutih ekipa ljubitelja masti i slasti na tudji racun - ne moze i nesmije, jer oni su nas zaduzili i zaduzuju!!! I kako onda imati novce i za hrvatsko skolstvo? Pa Boze moj, u kojim su se to skolama obrazovali Hrvati u vrijeme kralja Zvonimira, kneza Branimira,,,,,,,,,, pa eto nas, nismo nestali. JOS nismo nestali.