Hrvatski građani u ovoj pandemijskoj godini više umiru, manje se vjenčaju zbog ekonomske nesigurnosti, ali i straha od zaraze, i manje se u obiteljima rađa djece. Zasad se bračni parovi i manje razvode, no treba imati u vidu da smo proljetos tri mjeseca bili zaključani i tek ćemo vidjeti, nakon što COVID kriza prođe, hoće li broj razvoda porasti, kako predviđaju istraživanja u svijetu. Hrvatska će, sudeći prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku za prvih deset mjeseci ove godine i bujanju epidemije, ove godine imati najviše umrlih, a najmanje sklopljenih brakova i rođene djece dosad, no rekordno mali broj rođenih tek nas očekuje u 2021.!
Korona kao čavao u lijes
Kako kaže demograf Marin Strmota, korona nam je samo zakucala čavao u lijes i samo će pogoršati ionako dugogodišnje loše trendove prirodnog pada stanovništva. A loše demografske trendove i činjenicu da bez ljudi nema ekonomskog rasta i da ne možemo opstati samo od turizma i ugostiteljstva politika je dugo ignorirala, što sada dolazi na naplatu. U listopadu ove godine, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, imali smo najviše umrlih od 2011. – 4628. Istodobno ispada da je u listopadu ove godine od drugih bolesti umrlo manje ljudi u odnosu na listopad 2019., kada je umrlo 4375 ljudi ili 253 manje, s obzirom na to da je samo od COVID-a (ili i od njega) prošli mjesec umrlo 266 građana.
No, ipak se ne može reći da je protekli mjesec bio dramatičan porast umrlih jer smo, primjerice, u listopadu 2018. imali 4463 umrla, što je drugi najgori listopad po smrtnosti nakon ovogodišnjeg u posljednjih devet godina. Brojke za studeni bit će dramatičnije i najlošije dosad jer je samo od korone u 28 dana studenoga umrlo 1109 ljudi. Inače, lani su u Hrvatskoj umrle 51.794 osobe, a u prvih deset mjeseci ove godine, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, 43.796 ljudi. No, valja naglasiti da privremeni podaci, kako navode u DZS-u, o umrlima nisu potpuno usporedivi s konačnim podacima jer se privremeni podaci odnose na mjesec upisa u državne matice, a konačni na mjesec događaja.
Dakle, tek će se na kraju godine znati točan broj umrlih u ovoj godini i mjesecima kad je zemljom harala korona. Zabrinjavajuće je i što je prema tim privremenim podacima u prvih deset mjeseci ove godine rođeno samo 30.207 djece, a lani je u cijeloj godini bilo 36.135 rođenih, što je inače bio najmanji broj rođene djece u Hrvatskoj otkako se prate statistike. Stoga je izvjesno da će 2020. godina srušiti lanjski rekord po najmanjem broju rođene djece dosad, a prema procjenama stručnjaka sljedeća će godina biti još lošija. Ne stojimo dobro ove godine ni sa sklapanjem brakova jer je u prvih deset mjeseci sklopljeno samo 14.747 brakova, odnosno 4203 braka manje nego u istom razdoblju lani.
Naime, lani je u prvih deset mjeseci sklopljeno 18.950 brakova. Inače, svih prijašnjih godina u Hrvatskoj je godišnje sklapano oko 19-20 tisuća brakova, što ove godine nemamo šanse doseći. Ni zbog postojećih mjera, a niti je ljudima do vjenčanja dok buja epidemija i dnevno umire po 50 ljudi od COVID-a, niti se već postojeće smanjenje brakova može nadoknaditi u dva preostala mjeseca. Jedino je dosad zabilježeno manje razvoda nego lani, pa je u prvih 10 mjeseci ove godine razvrgnut 4091 brak, dok je u istom razdoblju 2019. bilo 4615 razvoda, no u listopadu ove godine, istina, bilo je više razvoda (651) nego u istom mjesecu lani (416). Teško da ćemo ove godine doseći oko 6000 razvoda koliko ih je u prosjeku godišnje bilo posljednjih godina. Je li to dobro ili loše ovisi kako tko gleda na razvode i prije svega kakva je bila kvaliteta tih brakova prije nego što su se raspali i na papiru. Za docenta Marina Strmotu s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta svi privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku su očekivani.
– Korona nam je čavao u lijes samo dodatno zakucala i očekivano će se pogoršati prirodni pad stanovništva koji imamo već godinama, pa ćemo imati i više umrlih, manje sklopljenih brakova, manje rođene djece, što će osobito doći do izražaja sljedeće godine. Dok traje pandemija ljudi i zbog ekonomske nesigurnosti i opasnosti od zaraze manje sklapaju brakove, ne žele sada imati djecu jer ne znaju što će biti sutra, hoće li izgubiti posao, hoće li zaraziti i sebe i djecu. Amerikanci su već radili projekcije koliko će sljedeće godine imati manje rođene djece, samo što će kod njih, naravno, taj pad rođenih biti manji nego kod nas. Samo se u nerazvijenom dijelu svijeta, u kojem su inače stope nataliteta veće, očekuje da će porasti broj rođene djece, i to zbog izostanka kontracepcije – govori Strmota.
Fertilitet ispod prosjeka
EU Prema svim sadašnjim trendovima, izgledno je da će Hrvatska ove godine zbog epidemije premašiti rekordnu brojku umrlih iz 2015. kada je umrlo 54.205 ljudi. Inače, u Hrvatskoj je posljednjih godina godišnje umiralo više od 50 tisuća ljudi, pa smo 2011. imali 51.019 umrlih, a rekordan broj umrlih zabilježen je prije četiri godine, njih tri tisuće više, dok je lani bilo gotovo 52 tisuće umrlih. Voditelj Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Hrvatskim studijima, demograf dr. sc. Stjepan Šterc privremene podatke Državnog zavoda za statistiku komentira sljedećim riječima:
– Može se očekivati da ćemo ove godine, s obzirom na silinu epidemije, dosegnuti maksimalni godišnji broj smrti te da bi moglo umrijeti oko 55.000 ljudi, no treba istaknuti da mi i inače posljednjih godina imamo smrtnost na visokoj razini, samo što na to nismo reagirali dok nije došla pandemija, što ne znači da ne podržavam mjere za zaštitu života i zdravlja ljudi od COVID-a. Zabrinjavajuće je osobito što će se posljedice pandemije, ali i iseljavanja mladih iz Hrvatske posljednjih godina, jako loše odraziti i na pad broja rođene djece sljedeće godine.
– Ako ove godine broj rođene djece i dođe blizu 36 tisuća, još manji broj rođenih tek ćemo početi bilježiti u prvim mjesecima 2021. jer se kod nas još uvijek 80 posto djece rađa u braku, a mi ove godine imamo 20 posto manje brakova, što znači da ćemo imati i 20 posto manje rođene djece. Lako je moguće da sljedeće godine bude rođeno i 5000 djece manje, što zbog manje sklopljenih brakova, što zbog iseljavanja, a to su podaci koji jako zabrinjavaju – govori demograf Stjepan Šterc.
Inače, Hrvatska je prije devet godina imala više od 41 tisuću rođene djece godišnje što se također smatralo da je malo i nedovoljno za obnovu stanovništva, a od ulaska u Europsku uniju samo nam je padao broj rođenih. Danas se ubrajamo u zemlje Europske unije koje su po stopi fertiliteta (prosječan broj rođene djece po ženi u reproduktivnoj dobi od 15 do 49 godina) ispod prosjeka Europske unije.
Mi jedva imamo stopu fertiliteta od 1,47, a održiva stopa fertiliteta koja jamči zamjenu generacija treba iznositi 2,1, čemu su blizu samo razvijene i uređene zemlje poput skandinavskih, te prije svega Francuska, pa Irska, Češka i Velika Britanija. Svi navedeni podaci traže da se sve buduće odluke donose temeljem procjena stručnjaka, a ne na osnovi političkih procjena koje ne uvažavaju struku i činjenice i zbog kojih smo tu gdje jesmo. Ljudski životi se neće vratiti niti brojke smanjiti ako i promijenimo kriterije umiranja od COVID-a.
Što kukate , vi mediji tu igrate bitnu ulogu , mediji ,škola , odgoj , promovirate da žene ne trebaju muža ,djecu ,familiju ...da moraju biti samodostatne .nigdje na svijetu ne rađa se manje djece no u Europi i Rusiji , a u Europi što se rodi su Arapi ,Turci i crnci ,ne bjeli Europljani .