OBJAVIO DZS

Porazne brojke: Samo 0,3% osoba u Hrvatskoj vrlo lako spajaju kraj s krajem

kanta, siromaštvo, smeće
Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
1/5
26.10.2016.
u 07:40

Stopa rizika od siromaštva u 2015. iznosila je 19,5 posto i upućuje na manji broj osoba u riziku od siromaštva u odnosu na 2012., kada je ta stopa bila 20,4 posto.

Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2015. godini iznosila je 20 posto, dok je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo 29,1 posto osoba, pokazuju konačni rezultati Ankete o dohotku stanovništva koju je proveo Državni zavod za statistiku (DZS).

Po nedavno objavljenim rezultatima ankete, prag rizika od siromaštva je lani za jednočlano kućanstvo iznosio 25.000 kuna na godinu, dok za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosi 52.500 kuna na godinu.

Usporedba osnovne stope rizika od siromaštva i stope rizika od siromaštva prije socijalnih transfera pokazuje da izuzimanje socijalnih transfera iz dohotka utječe na povećanje postotka osoba koje su u riziku od siromaštva s 20 posto na 31 posto. Ako se iz dohotka izuzmu socijalni transferi i mirovine, tada stopa rizika od siromaštva iznosi čak 45 posto.

Stopa rizika od siromaštva u 2015. manja nego 2012.

Stopa rizika od siromaštva u 2015. iznosila je 19,5 posto i upućuje na manji broj osoba u riziku od siromaštva u odnosu na 2012., kada je ta stopa bila 20,4 posto.

Prema dobi i spolu u 2015. najviša je u osoba u dobi od 65 ili više godina, te iznosi 26 posto. U toj je dobnoj skupini razlika prema spolu najveća, pa stopa rizika od siromaštva kod žena iznosi 29 posto, a muškaraca 23 posto. Najniža stopa rizika od siromaštva je kod osoba u dobi od 25 do 54 godine i iznosi 17 posto.

Usporedba sa zemljama EU-a pokazuje da je lani najvišu stopu rizika od siromaštva imala Rumunjska (25 posto), a potom slijede Latvija (23 posto) i Litva (22 posto). S druge strane, najniže stope zabilježene su u Češkoj (10 posto), Nizozemskoj (12 posto), Danskoj (12 posto), Slovačkoj (12 posto) i Finskoj (12 posto).

Najviše osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti zabilježeno je u Bugarskoj (41 posto), Rumunjskoj (37 posto) i Grčkoj (36 posto), a najmanje takvih osoba bilo je u Češkoj (14 posto) i Švedskoj (16 posto).

Stopa materijalne deprivacije u Hrvatskoj 32,8 posto

Stopa materijalne deprivacije u Hrvatskoj je prošle godine iznosila 32,8 posto. Ona prikazuje postotak osoba iz kućanstava koja si ne mogu priuštiti najmanje tri od devet stavki kao što su plaćanje najamnine, računa, stambenog kredita ili potrošačkoga kredita; tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće; obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan; podmirenje neočekivanog financijskog troška; telefon; TV u boji; perilica za rublje; automobil i grijanje u najhladnijim mjesecima.

Stopa teške materijalne deprivacije, odnosno postotak osoba koje si ne mogu priuštiti najmanje četiri od tih devet stavaka iznosi 14 posto.

U 2015. zabilježeno je deset posto osoba iz kućanstava koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, 66 posto osoba koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora za sve članove svoga kućanstva, a 14 posto osoba živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok od mesa, piletine ili ribe svaki drugi dan. 

U kućanstvima koja spajaju kraj s krajem s malim teškoćama živi 35 posto osoba, u onima koja teško spajaju kraj s krajem živi ih 32 posto, a koja vrlo teško spajaju kraj s krajem 23 posto. Najmanji postotak osoba, svega 0,3 posto, živi u kućanstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem.

>> Općina Kistanje najsiromašnija općina u Hrvatskoj - 74 posto stanovništva jedva preživljava

>> Mapa siromaštva: Evo gdje se nalaze najviše i najniže stope rizika u Hrvatskoj

Komentara 14

LU
lukarak
08:06 26.10.2016.

Je da ne bi. Kaj je kraj s krajem? Netko ne moze spojiti kraj s krajem jer nema novi Galaxy 7, a netko ne moze spojiti kraj s krajem jer nema sto staviti u frizider. Ja s umjerenom placom, ne ulazim u razred od 40% poreza na dohodak, pa sasvim lijepo spajam kraj s krajem, vrlo lako.

G4
G_4
09:14 26.10.2016.

Hrvatska je socijalna država - svi su na socijali.

DU
Deleted user
08:50 26.10.2016.

Hrvatsku birokraciju tradicionalno zanima tzv. rast na račun osiromašenja, a čega se užasavaju neke napredne tzv. socijalne države svijeta jer se tamo smatra gl. zadatkom države da smanji stopu siromaštva aktivnim i pasivnim mjerama. Ne, naši uprli sve snage da se npr. voda optereti s desetak različitih naknada i onda tih 100-200 L vode dnevno, koje moraju potrošiti i bogati i siromašni, plaćamo kao da smo emiratska država gdje se voda dobiva desalinizacijom. To ne zanima drž. birokraciju, da se rastereti stanovništvo od takvih bezumnih harača - dapače, oni bi uveli i na O2 porez samo da se osmisli metoda da građani ne mogu disati kisik mimo propisanih limita. Pa u konačnici imamo da (bogatiji) građani Ljubljane plaćaju vodu upola manje od građana Zagreba ili da su napredne države uvele 10 % ili čak samo 5 % PDV na hranu, potrepštine za higijenu i energente - dok naši smanjili PDV samo u turizmu, gdje se okreću golemi neoporezovani ili simbolično oporezovani novci. Sirotinji pak gledaju izbiti svaku kn iz džepa, nema labavo - na njih i zec oštri znate već što...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije