Dok EU u prosjeku troši 1% BDP-a na rekreaciju, kulturu i religiju, Hrvatska je nakon Mađarske i Estonije treća u EU koja, jednako kao i bogata Danska, za sportske i rekreativne sadržaje, knjižnice, muzeje, kazališta, religiju, HRT..., izdvaja čak 1,8 % BDP-a. Usporedbe radi, ekonomski moćna Njemačka izdvaja za rekreaciju kulturu i religiju 1% BDP-a, Švedska malo više od 1%, Francuska 1,2%.
Irska za kulturu izdvaja 0,6%
Irska i Velika Britanija izdvajaju najmanje za tu stavku, tek 0,5 odnosno 0,6% BDP-a prema novim podacima Eurostata za 2016. Ali kad je riječ o troškovima za djecu i obitelj, tu se Hrvatska, kojoj je jedan od najvećih problema loša demografska slika, ne trsi ni da se drži prosjeka EU, a kamoli da bi bila u rangu s Danskom. Države EU u prosjeku za djecu i obitelj izdvajaju 2,4% BDP-a, a mi tek 1,5%, pa smo po izdvajanjima za djecu i obitelj na začelju EU s Bugarskom i Rumunjskom... Pod izdvajanja za djecu i obitelj, objašnjavaju iz Državnog zavoda za statistiku (DZS) spada 35 jedinica (centri za odgoj i obrazovanje, dječji domovi, odgojni domovi i slično) te socijalna izdvajanja direktno iz proračuna i putem HZZO-a. Tu se ubrajaju dječji doplatak, rodiljski dopust i ostale isplate, dodatni rodiljski i oprema za novorođenče, naknada za smještaj u udomiteljske obitelji, status roditelja njegovatelja i slično. Prema najnovijim izračunima DZS-a, ta izdvajanja smo povećali na 1,7 % BDP-a za 2016.
– Uvijek u proračunu postoje sredstva za koja se može procijeniti da su manje bitna od opstanka države, odnosno stanovništva kao najvažnijeg faktora i pokretača svega, ali mi uvijek pokazujemo da nam je nešto drugo važnije od ljudi. Nemamo prihvaćene nacionalne strategije razvoja, pa se zato događa u sustavu vlasti da onaj tko ima jaku poziciju politički usmjerava novac u svoj resor i tako sve funkcionira – govori demograf Stjepan Šterc.
Još gora je situacija s troškovima za istraživanje i razvoj za koje izdvajamo tek 0,8% BDP-a iako EU od nas traži da ih minimalno podignemo na 1,5%. Kako će se nerazvijena Hrvatska razvijati ako se ne ulaže u razvoj i istraživanje? Po izdvajanjima za obranu, Hrvatska je među 28 članica EU na relativno visokom 11. mjestu prema Eurostatu. Predrag Bejaković s Instituta za javne financije ističe da, ako su u prošlosti bila relativno velika izdvajanja za sport, kulturu i religiju i mala za stavke poput djece i obitelji, to je teško brzo promijeniti, jer se dugoročni trendovi sporo mijenjaju. Ipak misli da se i to polako mijenja i da Hrvatska koliko-toliko prati trendove EU.
– Nekad smo za djecu i obitelj još manje izdvajali, naša izdvajanja za vojsku su relativno velika s obzirom na mali BDP, ali mi smo relativno nedavno ušli u NATO i očekivati je da tehnološki zaostajemo za standardom NATO-a, pa više ulažemo u obranu. Ne opravdavam to, nego objašnjavam. Izdvajanja iz proračuna govore i da su interesne skupine za koje se izdvaja više bolje organizirane i jače – kaže Bejaković, koji ne misli da se za kulturu izdvaja puno.
Rashodi za zaposlene
Zanimalo nas je što sve država konkretno financira u kulturi, religiji i sportu, a što nas košta 1,8% BDP-a. Odgovoreno nam je iz DZS-a da se u razredu “rekreacija, religija, kultura” za Hrvatsku nalazi 439 jedinica, među kojima su primjerice muzeji, sportski objekti, knjižnice, pojedini instituti, HRT, Zagrebačka filharmonija... Računaju se izdaci države prema svakoj jedinici, a u rashode spadaju plaće zaposlenima, subvencije, tekući i kapitalni transferi, socijalne naknade, investicije... Ne mogu precizirati koliko država izdvaja pojedinačno za sport, kulturu i religiju jer kažu da zbog unapređenja obračuna i metodologije izračune revidiraju. No, u DZS-u očekuju nakon unapređenja izračuna i revizije da će izdvajanja od 1,8% BDP-a za religiju, kulturu i rekreaciju biti manja... Nakon revizije poslali su nam dio podataka iz razreda “rekreacija, religija i kultura”, pa navode da se na kulturu troši 0,36 % BDP-a, na religiju 0,12 % BDP-a, na rekreaciju tek 0,06 % BDP-a, na elektroničke medije 0,40 %...
Hm, izdavanja za kulturu... Znadete li da u to spada i izdavanje za Pupovca i njegov Novi list? Što mislite, kada se svi takvi maknu s proračuna, koliko onda ostane za ono što bi stvarno predstavljalo kulturu? I onda koliko od toga što ostane pokupi ekipa koja npr. angažira Savu Štrbca?... To je otprilike kako se u Hrvatskoj troši novac. Prvo namiriš uhljebe, onda uhljebe uhljeba, onda podobne, onda tuđe uhljebe i na kraju za običnog čovjeka i njegovo kulturno uzdizanje i obrazovanje ne ostane ništa...