S ljetnim temperaturama kreću i ljetne teme: iskorištavanje starog godišnjeg, planiranje novog godišnjeg i uživanje na suncu i plažama. No, s visokim temperaturama i povećanim brojem ljudi u prirodi dolazi i tamna strana dugih toplih sunčanih dana, šumski požari. Iako često percipirani kao prirodni događaji, požari predstavljaju jednu od najrazornijih katastrofa koje mogu pogoditi ekosustave i zajednice. Šteta prouzročena šumskim požarima nije ograničena samo na spaljeno drveće i vegetaciju, već su posljedice ozbiljnog požara dalekosežne te utječu na ekosustave, ekonomiju i ljudske živote. Procjenjuje se da su prirodne nepogode Hrvatsku koštale tri milijarde eura u posljednjih 12 godina. Podaci su to Registra šteta koji vodi Ministarstvo financija– digitalne baze podataka svih šteta nastalih zbog prirodnih nepogoda.
Materijalna šteta i dugotrajan proces prirodne obnove
Svima nama su prve asocijacije na šumski požar gola stabla i zgarišta, no prava šteta je daleko složenija. Jedan od najkritičnijih aspekata šumskih požara je dugotrajnost prirodne obnove pogođenih područja. Šumama su potrebna desetljeća, pa čak i stoljeća, da se potpuno oporave od razornog požara. Proces započinje vrstama biljaka koje stabiliziraju tlo i pripremaju ga za naseljavanje drveća. Tek nakon nekoliko godina, ili čak desetljeća, šuma može početi ponovno nalikovati na ono što je nekada bila. Međutim, neke vrste drveća, poput hrasta i bora, imaju prirodne mehanizme prilagodbe i regeneracije nakon požara, no njihov rast je spor i zahtjeva specifične uvjete. Upravo je zato od lipnja do kraja listopada na snazi i zabrana paljenja vatre na otvorenom.
Razorne brojke i posljedice požara možemo analizirati tek godinama nakon što se otkriju sve posljedice. No, već sada možemo vidjeti kako su požari, koji su zahvatili Šibensko kninsku županiju 2022. i 2023., ostavili značajne posljedice na ekosustav, lokalnu ekonomiju i zajednicu. Požar u Grebaštici izbio je sredinom ljeta 2023. godine, zahvativši područje od približno 600 hektara, samo godinu dana nakon požara na području šibenskih naselja Zatona i Rasline i Grada Vodica iz 2022. Godine. Šibensko gradsko povjerenstvo 11. kolovoza objavilo je da je štetu prijavilo više od 350 fizičkih i pravnih osoba te da prva procijenjena šteta iznosi više od 117 milijuna kuna. Najveću štetu pretrpjele su šume.
Uništena vegetacija: Spaljeno je više od 500 hektara šume, uključujući borove šume, makiju i nisko raslinje. Ova vegetacija je u našem podneblju i na našoj obali ključna za stabilizaciju tla i pružanje staništa lokalnoj fauni.
Poljoprivredna šteta: Požar je progutao brojne vinograde i maslinike, koji su bitan izvor prihoda za lokalno stanovništvo. Procjenjuje se da je uništeno više od 100 hektara poljoprivrednih površina.
Infrastruktura: Oštećeni su brojni lokalni putevi, te električni i vodovodni sustavi. Ceste koje prolaze kroz šumska područja zahtijevale su hitne popravke kako bi se osigurao siguran promet i pristup pogođenim mjestima.
Stambeni objekti: Popriličan broj kuća i gospodarskih objekata bilo je ugroženo, a nekoliko njih je pretrpjelo oštećenja uslijed blizine vatre. Dio stanovništva bio je evakuiran, a mnogi su se suočili s materijalnom štetom na imovini.
Ekološke posljedice požara također su bile dalekosežne:
Erozija tla: S uništenjem vegetacije, tlo je postalo podložno eroziji, što može dovesti do klizišta i daljnjeg narušavanja terena. Oporavak tla bit će dugotrajan proces, zahtijevajući specifične mjere za stabilizaciju.
Zagađenje zraka i vode: Dim i pepeo utjecali su na kvalitetu zraka, dok je pepeo koji je završio u lokalnim vodotocima mogao zagađivati izvore pitke vode, što može imati dugoročne posljedice na zdravlje stanovnika i ekosustava.
Gubitak prihoda
Poljoprivrednici su pretrpjeli značajne gubitke uslijed uništenja vinograda i maslinika. Oporavak tih kultura može trajati godinama, a mnogi će se sigurno suočiti s ekonomskim teškoćama dok se nasadi ne obnove. Tu je i turizam, sektor ključan za ekonomiju cijele države koji je također doživio je udar i zahtijeva dodatne napore za obnovu i privlačenje posjetitelja.
Napori u obnovi i prevenciji
Hrvatske šume tijekom cijele godine poduzimaju značajne protupožarne aktivnosti, a s njima i opsežne mjere za obnovu pogođenih područja. Organizirane su akcije pošumljavanja kako bi se što prije obnovila izgubljena vegetacija i stabiliziralo tlo, a tu je i kontinuirana izgradnja protupožarnih prometnica odnosno prosjeka s elementima šumskih cesta. Preventivne mjere obuhvaćaju, na primjer, redovito čišćenje šumskih područja, održavanje protupožarnih puteva i izgradnju rezervi vode za slučaj hitnih intervencija, ali i nabavku video nadzora na, trenutno,110 lokacija i simulatore širenja požara.
Ključna je i edukacija javnosti o važnosti očuvanja šuma i prevencije požara, jer ljudski faktor igra veliku ulogu u nastajanju, ali i prevenciji požara. Hrvatske šume zato već drugu godinu zaredom provode protupožarnu kampanju „Nemar je prva iskra" s ciljem podizanja svijesti građana i turista o važnosti sprječavanja požara, koji su u 90% slučajeva uzrokovani ljudskim nemarom. Kampanja uključuje edukativne sadržaje na digitalnim kanalima kao i suradnju s popularnim influencerom Ivanom Šolićem, poznatijim kao Mali Vakula. Tu je i nagradni natječaj na društvenim mrežama „Marimo zajedno“ u kojem čak 12 najposvećenijih pratitelja može osvojiti vrijedne nagrade.
Upravo primjeri velikih požara, poput ovog u Grebaštici, podsjećaju nas na važnost preventivnih mjera i brzog odgovora na požare. Dugotrajna obnova ekosustava i rizik za ljudske živote čine ih jednim od najopasnijih prirodnih katastrofa. Napore svih uključenih u zaštitu i obnovu šumskih područja stoga treba podržati, prvenstveno vlastitom brigom o prirodi i ponašanju, jer su šume neprocjenjiv resurs za buduće generacije.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim šumama.
