Politička kriza koja četiri mjeseca potresa Ukrajinu ugrožava poslovanje većine hrvatskih kompanija u toj zemlji, a zbog drastičnog pada kupovne moći i slabljenja lokalne valute očekuje se nastavak pada uvoza iz Hrvatske. Od pet kompanija s predstavništvom u Ukrajini tri su donijele izvanredne mjere zbog trenutačnih okolnosti. Podravka, Jadran-Galenski Laboratorij i IBCI, iako namjeravaju ostati na tamošnjem tržištu, u posebnim su razgovorima s lokalnim partnerima.
Dalekovod i Belupo posluju u skladu s planom prije izbijanja krize. Proizvođač hrane Podravka ograničila je isporuke nekim trgovačkim lancima u problemima, mijenja cijene te kreira novi financijski model kako bi pomogla lokalnom partneru.
- Poremećaja ima u prodaji i distribuciji jer smo morali zamrznuti određene projekte koji su bili planirani za ovu godinu, kao što je razvoj regionalne distribucije. To je rezultiralo manjim negativnim trendovima u prvom kvartalu - stoji u e-mailu Podravke. Ukrajina, zemlja s 46 milijuna stanovnika, za kompaniju iz Koprivnice tržište je s potencijalom za rast u idućim godinama, no revolucija je prigušila euforiju. BDP će ove godine pasti 3 posto, procjenjuje vlada u Kijevu. Zemlja se nalazi na rubu bankrota te će od međunarodnih kreditora, predvođenih MMF-om posuditi 27 milijardi dolara. Zauzvrat će morati smanjiti državnu potrošnju i radove. To bi moglo smanjiti investicije u nerazvijenu mrežu za prijenos struje kućanstvima i teškoj industriji.
- Za buduće poslove ne znam, no za sve sadašnje projekte Dalekovoda financije su osigurane - kaže u uredu u Kijevu Dejan Čerkić, glavni kompanijin čovjek u Ukrajini. - Nema nikakvih problema, najnormalnije radimo - dodaje. Kompanija sa sjedištem u Zagrebu radi dalekovod na mirnom zapadu zemlje u regiji Žitomir, a u regiji Herson, koja na jugu graniči s odcijepljenim poluotokom Krimom, na jesen će početi gradnju dva dalekovoda. - Politička kriza se ne odražava na projekt - napominje projektant Josip Birin. Proizvođač lijekova Belupo otvorio je predstavništvo u Kijevu prije 15 mjeseci u sklopu širenja poslovanja u istočnu Europu. Ukrajinsko tržište sudjeluje s 1 posto u ukupnim prihodima.
- Kriza se ne odražava na naše poslovanje. No problem su tečajne razlike koje utječu na izmjene cijena - napisala je u e-mailu glasnogovornica Snježana Foschio-Bartol. Početkom prosinca, kada je izbila revolucija u Ukrajini, jedan euro vrijedio je 10,5 hrivnji. Sada vrijedi 16 hrivnji. S obzirom da hrvatska središnja banka čvrsto drži odnos eura i kune, ukrajinska valuta oslabila je 35 posto u odnosu na kunu. Hrvatski izvoz u Ukrajinu time postaje skuplji te je izgledan njegov daljnji pad ove godine. Lani je izvoz iznosio 22,5 milijuna eura, gotovo 50 posto manje nego 2012., podatak je Državnog zavoda za statistiku (DZS). Polovica od tog iznosa bili strojevi, mehanički uređaji, depilatori, kozmetički preparati i kalupi za staklo. Istovremeno je uvoz porastao sa 32 na 79,7 milijuna eura, a hrvatsku granicu uglavnom su prelazila ulja za podmazivanje, željezne cijevi i valjci. S obzirom da Ukrajincima sada treba više hrivnji za kupnju kune poskupio im je i odlazak na odmor u Hrvatsku.
- Za sada je broj rezervacija na nivou prošlogodišnjeg s tom razlikom da se partneri ograđuju da će ih morati otkazati ukoliko situacija eskalira - kaže Edo Pivčević, direktor tvrtke IBCI koja posluje u Ukrajini od 2000. godine. Splitska kompanija pruža turističke usluge diljem Hrvatske, a specijalizirana je za goste iz Rusije i Ukrajine.
- Češće odlazimo u Ukrajinu kako bi pokazali partnerima da ih nismo napustili i da smo im spremni pomoći da lakše zajedno prođemo kroz ovaj period neizvjesnosti - napominje Pivčević. Na poslovanje u Ukrajini otpada im 35 posto prihoda. U siječnju je izvoz iz Hrvatske iznosio 2,8 milijuna eura, dok je u istom mjesecu lani bio oko 1 milijun eura, podatak je DZS-a. Zasad je nepoznato koji su proizvodi utjecali na taj rast. No slika će biti puno jasnija 9. lipnja kada budu objavljeni podaci za razdoblje od siječnja do ožujka, tromjesečja burnih događanja u Ukrajini. Farmaceutska kompanija Jadran-Galenski Laboratorij navela je u financijskom izvještaju kako postoji ''velika rizičnost naplate potraživanja od kupaca na tržištu Ukrajine“. Ondje joj prijeti gubitak 22,8 milijuna kuna. Kompanija nije odgovorila na upit.
U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), međutim, kažu: ''Nemamo informacije da postoje problemi koji se negativno odražavaju na poslovanje hrvatskih kompanija“. Prema njihovu saznanju samo pet navedenih poduzeća ima predstavništvo u Ukrajini. - Adrese u Ukrajini nemam. Na žalost nije moguće stupiti u kontakt s našim veleposlanstvom u Kijevu - napisala je u e-mailu glasnogovornica HGK-a Martina Sokač-Saraga 11. ožujka. Veleposlanik Tomislav Vidošević nije se sastao s Večernjim listom tijekom našeg boravka u Kijevu kada smo zatražili susret. Javio se prošli tjedan i za odgovore uputio na Ministarstvo vanjskih poslova.
U Ukrajini živi oko četrdeset hrvatskih državljana od čega 20-ak u Kijevu, 15-ak na problematičnom istoku u Donjecku, dok u južnoj luci Odesi živi jedan Hrvat. - Nitko se zasad nije posebno obratio veleposlanstvu, ali smo u kontaktu s njima - navedeno je u e-mailu ministarstva vanjskih poslova. Od ukupnog broja devet je nogometaša. Zamjenik ministrice Vesne Pusić, Joško Klisović, sastao se 20. ožujka s predstavnicima tvrtki koje posluju u Ukrajini i Rusiji, a zasad nema naznaka da se neka od njih želi povući s tih tržišta.
>> Imamo problem, Ukrajina ne može EU jamčiti punu opskrbu plinom
Pametna odluka, neka ustraju jos malo pa ce ih Rusi u nadolazecim mjesecima ukljuciti u novoformirano prosireno Rusko trziste.