Prijedlog izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju, koji je Vlada predstavila prošlog tjedna, nije regulirao princip promjene kamatne stope tako da se potpuno zaštite interesi potrošača, poručuju iz Udruge Franak.
Mogućnost manipulacije
Zakon propisuje, naime, da će oni koji odobravaju potrošački kredit ubuduće moći mijenjati kamatu, ali se preciziraju parametri na osnovi kojih će se to moći činiti. Tako parametri za promjenu kamate mogu biti referentne kamate EURIBOR, LIBOR, indeks potrošačkih cijena ili premija na kreditni rizik Hrvatske. I samo ako se oni mijenjaju, može se mijenjati kamata na potrošački kredit. Ipak, u Udruzi Franak smatraju da je članak 11a, koji regulira to pitanje, nedovoljno jasno sastavljen te dopušta mogućnost raznih manipulacija. Odredba ne definira dovoljno jasno skup parametara koji mogu utjecati na promjenu kamatne stope i ne predviđa da se kamatna stopa sastoji od jednog varijabilnog parametra i fiksne marže jer se jedino tako rizik može pravedno podijeliti između vjerovnika i dužnika.
– Upravo zbog tog propusta ove izmjene neće osigurati potrošača od opasnosti da banka više različitih rizika prebaci na teret potrošača i jednako zarađuje na kamatama bez obzira na okolnosti – poručuju iz Udruge Franak te nastavljaju kako je problem i što zakon ne obvezuje da se u ugovor stavi konkretna formula po kojoj se kamata definira, što omogućuje da se tijekom kredita princip formiranja kamate jednostrano mijenja.
Iako je za postojeće korisnike kredita predviđena mogućnost da uskrate suglasnost za promjenu kamate, što u udruzi smatraju pohvalnim, problem je što stavak 5. članka 11.a ne definira točno situacije koje dokazuju da se vjerovnik ne ponaša u skladu sa zakonom.
– Odredba ne daje preciznu uputu, što je u takvom slučaju dokaz da vjerovnik nije postupio u skladu sa stavkom 1. jer se on ne primjenjuje na kredite koji su sklopljeni prije stupanja na snagu ovog zakona – pojašnjavaju.
Gdje su stambeni krediti?
Iz Udruge Franak zamjeraju što ovim izmjenama zakona nije regulirano pitanje stambenih kredita pa najavu da će se taj segment regulirati izmjenama Zakona o kreditnim institucijama smatraju nekorektnom jer građani koji kupuju stambeni prostor za život ne smiju biti u istoj poziciji kao investitori koji kupuju prostor kojim će stjecati profit.
Dok je bila prava hrvatska vlast, nekima nisu ni trebali stambeni krediti. Hrvat zauzeto.