Jedno od pitanja koja je predsjednik Zoran Milanović isprovocirao svojom odlukom da sudjeluje u izbornoj kampanji kao neovisni nositelj SDP-ove liste u 1. izbornoj jedinici, a da prethodno ne podnese ostavku na dužnost predsjednika države, je i bi li izborna lista na kojoj bi se pojavio predsjednik države bila pravovaljana. Ne prihvati li Državno izborno povjerenstvo takvu listu kao pravovaljanu, SDP riskira da ostane bez liste u I. Izbornoj jedinici, stoga je za očekivati da će prethodno tražiti mišljenje DIP-a o kandidaturi predsjednika RH.
Naime, dan nakon stupanja odluke o raspisivanju izbora (zapravo 12 sati prije nego što ju je predsjednik objavio), dakle od sutra, počinje teći 14-dnevni rok u kojem DIP-u moraju prispjeti prijedlozi izbornih lista s 14 kandidata u 10 izbornih jedinica. Dakle, najkasnije do ponoći 29. ožujka znat ćemo tko će s kim i u kojem sastavu izaći na izbore. DIP će potom u roku od 48 sati "prihvatiti i u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radioteleviziji objaviti sve pravovaljane predložene liste te imena i prezimena kandidata za svaku izbornu jedinicu".
Nema nikakve dvojbe, sudeći i po zasad sukladnom stavu profesora prava, da predsjednik mora podnijeti ostavku želi li sudjelovati u izbornoj kampanji. Odnosno, ne odstupi li, krši Ustav s obzirom na to da po Ustavu ne smije obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost, a nakon izbora za predsjednika države mora podnijeti ostavku na članstvo u političkoj stranci. Milanović bi na listi SDP-a bio stranački neovisan kandidat, ali to je definitivno javna funkcija koja je nespojiva s dužnošću predsjednika i njegovim ovlastima pa, među ostalim, da brine za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti. Takvim svojim političkim angažmanom predsjednik bi isproducirao nestabilnost u državi.
Prof. dr. sc. Sanja Barić objavila je na svome Facebooku da je situacija krajnje ozbiljna, a ona kao ustavnopravna stručnjakinja nema nikakve dvojbe da se predsjednik RH ne može kandidirati na izborima dok obnaša tu dužnost. Te je naglasila upravo to da je predsjednik jamac stabilnosti vlasti. Nestranačka osoba iznad dnevnopolitičke pozicije. Sugerira mu da odmah podnese ostavku jer ako to ne učini "sudjelovanje na izborima ravno je udaru na ustavni poredak RH". Stoga zaključuje da Ustavni sud "mora još danas, najkasnije sutra ujutro to jasno i načelno reći kao krajnji jamac ustavnog poretka RH".
VEZANI ČLANCI:
Ustavni sud provodi nadzor nad ustavnošću i zakonitošću izbora, a izborni proces počinje za nekoliko sati. U tom kontekstu treba tumačiti i izjavu predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića da će Ustavni sud reagirati u okviru nadzora ustavnosti i zakonitosti izbora.
Tako je Ustavni sud reagirao na očitovanje DIP-a kad se postavilo pitanje može li Branimir Glavaš, koji je tada bio osuđen na osam godina zatvora zbog ratnog zločina (naknadno je presuda ukinuta), biti nositelj izborne liste HDSSB-a. DIP je bio stava da može biti nositelj liste, ali ne i kandidat. Tada je Ustavni sud razmatrajući načelni pristup DIP-a istakao da je Republika Hrvatska demokratska država koja se temelji na načelu supremacije Ustava pa je zadaća svih nadležnih tijela, u ovom slučaju DIP-a, da "tumače i primjenjuju pozitivna pravna pravila u skladu s najvišim vrednotama ustavnog poretka Republike Hrvatske, određenim u članku 3. Ustava. Drugim riječima, načelo supremacije Ustava zahtijeva da se primjena pojedinačnih pravnih pravila temelji na interpretaciji ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske kao cjeline". Tada su, 2011. primijetili da pravna praksa pokazuje da u nas još "prevladava juridički ("tekstualni") pozitivizam, za koji je karakteristično usko i parcijalno tumačenje pojedinačnih pravnih normi bez njihove nužne kontekstualizacije, bez pronalaženja njihove društvene svrhe utemeljene na načelu razmjernosti i bez sagledavanja cjeline ustavnih vrijednosti na kojima se temelji hrvatska ustavna država.".
Za izborne postupke obrazložili su tada "uvijek su najvažniji test privrženosti istinskoj političkoj demokraciji koja je utjelovljena u Ustavu". Zaključeno je da su nositelji lista i kad nisu kandidati na izbornoj listi "sudionici izbornog procesa". U slučaju predsjednika države ni te dvojbe nema jer je on najavio da će biti kandidat.
"Ustavni sud dužan je pravodobno upozoriti sva tijela za provedbu izbora i sve sudionike izbornog procesa na neposrednu odgovornost za odluke koje donose", moglo bi biti znakovito za aktualnu situaciju kako je Ustavni sud obrazložio svoje stajalište 2011. Zakon o izborima ne sadrži nikakve pretpostavke ili ograničenja te zabrane vezano za nositelje lista, već je to pravo slobodnog izbora političkih stranaka, ali zatim su dodali kako iz toga ne proizlazi automatski da te "pretpostavke", "ograničenja" ili "zabrane" ne bi mogle biti inherentne objektivnom poretku vrijednosti zapisanom u našem Ustavu.
Tada su naglasili da ne prejudicirajući odluke u činjenično raznovrsnim konkretnim izbornim sporovima ili konkretnim postupcima nadzora nad ustavnošću i zakonitošću izbora, Ustavni sud je ovime ispunio svoju ustavnu zadaću pravodobnog podsjećanja na smjer koji moraju slijediti sva tijela za provedbu izbora i svi sudionici izbornog procesa, zaključivši: "Odluke donesene u izbornom procesu moraju biti usklađene s temeljnim vrednotama hrvatske ustavne države", a što očitovanje DIP-a na pitanje koje im je postavio HDSSB nije postigla jer je ocijenjeno da Glavaš ne može biti nositelj kandidacijske liste na parlamentarnim izborima.
"Odgovornost za pravne posljedice ustavnopravno neprihvatljivih odluka snose njihovi donositelji", obrazložio je tada Ustavni sud dodajući kako je time odgovorio na temeljne zahtjeve predvidljivosti i pravne izvjesnosti u konkretnoj neizvjesnoj pravnoj situaciji. Dakle, ne može se mimoići ustavne odredbe koje jasno propisuju nadstranačku poziciju predsjednika države koji ne može prihvatiti nijednu drugu javnu dužnost, a osobito ne sudionika izbornog procesa.
GALERIJA Pogledajte fotografije trenutka kada je Milanović potpuno šokirao zemlju
Ustavni sud, hahah. Mi već 20 godina imamo više birača, dakle punoljetnih građana s prebivalištem u RH u registru birača nego što imamo ukupno stanovnika po popisu stanovništva, a Ustavnom sudu ništa čudno već 20 godina.