Usklađujući pravnu regulativu s EU, hrvatska Vlada odlučila je višestruko povećati prag za obvezni natječaj javne nabave, sa 70 tisuća kuna na 200 tisuća za nabavu robe i usluga te 500 tisuća kuna za radove. Smatraju da će to ubrzati postupke čime bi pomogli gospodarstvu u recesiji.
No, mišljenja su podijeljena oko toga hoće li to dovesti do pokretanja gospodarstva ili veće korupcije. Ivan Miloloža, predsjednik uprave Munje i jedan od čelnika Hrvatske udruge poslodavaca, potez smatra pozitivnim.
– Dobro je što će doći do povećanja limita jer će se na taj način moći ubrzati ozbiljni poslovi i uštedjeti na troškovima administracije – kaže Miloloža.
S druge strane, antikorupcijski stručnjak Zorislav Antun Petrović ističe da hrvatska praksa pokazuje kako svako ublažavanje kriterija trošenja državnog novca, koji mogu smanjiti korupciju, loše utječe na društvo. – Ono što se može dobiti na ubrzanju postupka nabave, može se izgubiti na većoj cijeni robe i usluge. Mislim da nema nijednog poreznog obveznika u Hrvatskoj koji ne bi podržao da se proces ugovaranja poslova za bojenje tunela na našim autocestama odužio nekoliko tjedana ili mjeseci a da nismo platili bojenje Male Kapele i Svetog Roka 43 milijuna kuna – navodi Petrović.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, lani je u Hrvatskoj bilo javnih narudžbi u vrijednosti 40-ak milijardi kuna. Od toga se na tzv. bagatelne nabave, vrijednosti manje od 70 tisuća kuna, odnosi 6,07 milijardi.
