Tko će biti nova čelna osoba koja će u budućnosti voditi Vrhovni sud, zasad je teško reći. Jer nakon što je Državno sudbeno vijeće prije koji mjesec raspisalo javni poziv, na njega se javilo troje kandidata, među kojima i sadašnji predsjednik Đuro Sessa. Kako se izbor nove čelne osobe neočekivano pretvorio u žešći sukob između Pantovčaka i Banskih dvora, zbog različitih tumačenja zakona, zbog čega su podnesene i ustavne tužbe, na kraju je 31. ožujka DSV raspisao novi javni poziv.
Koji istječe ovih dana, a za hrvatsko je pravosuđe porazno to što se dosad na taj javni poziv nije javio nitko. Tako je barem bilo do 27. travnja, do kada u DSV nije stigla ni jedna prijava. Pa čak ni ona profesorice Zlate Đurđević, koju je za tu funkciju predložio predsjednik Zoran Milanović. Milanović od nje ne odustaje, iako je premijer Andrej Plenković kazao da Đurđević u Saboru neće proći jer je vladajuća većina njezinu kandidaturu proglasila nezakonitom.
No iako njezina prijava još nije stigla u DSV, profesorica Đurđević jučer nam je potvrdila da će se javiti na novi javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda, baš kao što je to i najavljivala, pokazujući time da je napadi iz HDZ-a nisu obeshrabrili. Profesorica Đurđević ovih dana piše i svoj program rada za Vrhovni sud, koji je jedan od uvjeta za kandidaturu te nije željela davati izjave za vrijeme trajanja natječaja. Hoće li se na javni poziv u zadnji tren javiti još netko vjerojatno će se znati idući tjedan, nakon što istekne jednomjesečni rok za slanje prijava na ponovljeni javni poziv.
Na prošli su se javni poziv, osim Sesse javili i odvjetnici Šime Savić i Lidija Horvat, s time da je Lidija Horvat naknadno svoju kandidaturu povukla. Politički prijepor o tome tko će biti nova čelna osoba Vrhovnog suda nastao je jer se sada ta osoba bira na drukčiji način. Ustav propisuje da predsjednika Vrhovnog suda bira Sabor na prijedlog predsjednika Republike, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i nadležnog saborskog odbora, dok je zakonskim izmjenama Zakona o sudovima 2018. u proceduru uveden i DSV, koji šest mjeseci prije isteka mandata aktualnog predsjednika najvišeg suda u zemlji raspisuje javni poziv kandidatima, koji uz prijavu moraju podnijeti i program rada.
Kada je DSV raspisao prvi javni poziv, Zoran Milanović nije predložio ni jednog od kandidata koji su se javili, već Zlatu Đurđević koja se nije javila. On smatra da njegova ovlast proizlazi iz Ustava te da se zakonom pokušava mijenjati Ustav. Problem je nastao i zato što zakonom nije definirano predlaže li predsjednik svog kandidata ili tog kandidata mora birati iz onih koji su se javili na javni poziv.
Oko svega toga digla se poprilična buka, a sve je presjekao Ustavni sud koji je, uz četiri izdvojena mišljenja, zauzeo stav da je postojeći izbor predsjednika Vrhovnog suda u skladu s Ustavom. Usput, ustavni suci zaključili su i da predsjednik mora svog kandidata predložiti između onih koji su se javili na javni poziv. A kako je Milanovićev izbor Zlata Đurđevič, možda je to i razlog što se nitko i ne javlja na drugi javni poziv. Jer čemu se javljati na javni poziv koji bi navodno trebao zajamčiti veću transparentnost, kada se unaprijed zna predsjednikov izbor!
Video - Milanović o imenovanju predsjednika Vrhovnog suda
Zlata hoce samo preko reda i preko veze. Po demokratskim pravilima za nju kao ljevicarku, ciji je stric ratovao po Hrvatskoj, nikako ne dolazi u obzir. Kao ljevicarka i pripadnica nebeskog naroda ipak mora paziti da ne krsi tradiciju.