Ključ zelene tranzicije jest u PPA ugovorima. Zaključili su tako danas prvi govornici RE-Source Croatia 2024. konferencije, koja se u ovom trenutku održava u zagrebačkom Sheratonu. A prije nego krenemo na to "kako" su ključni, pojasnit ćemo što PPA ugovori, zapravo, jesu. Vrlo jednostavno, Power Purchase Agreement (PPA) ugovor je koji međusobno sklapaju oni koji energiju proizvode iz obnovljivih izvora te oni koji tu istu energiju trebaju. Ili, još "plastičnije", tvrtka koja posjeduje, primjerice, vjetropark i tvornica koja će za svoju proizvodnju korisiti upravo struju iz navedenog vjetroparka. U Europi, takva vrsta ugovora uobičajena je stvar, a da Hrvatska nastoji biti što bliže onome što definira EU, istaknula je direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatska (OIEH), koji je ujedno i organizator konferencije, Maja Pokrovac.
- PPA ugovori u Europi vide se kao ključni alat za energetsku tranziciju, a Hrvatska trenutačno ima premalo takvih ugovora. Nužno je, između proizvođača i tvrtki pronaći kompromis u cijenama, ali čini mi se da je kod nas sve veća osvještenost o tome koliko obnovljivi izvori energije zapravo znače. Da smo premalo napravili u energetskoj tranziciji misli 70 posto Hrvata - kazala je Maja Pokrovac, koja se osvrnula još jednom i na još uvijek nepoznatu cijenu priključka na elektroenergetsku mrežu, koju je Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) trebala donijeti još prije godinu i pol. Stoje, zbog toga, projekti obnovljivih izvora energije vrijedni četiri Pelješka mosta.
Da je "nenormalno" da još nema naknade za priključenje, iako je rok za njeno donošenje bio kolovoz 2022., istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić.- Sve stoji na HERA-i i HOPS-u (Hrvatski operator prijenosnog sustava) i Ministarstvo stalno "pritišće", a ujedno ima i stav da naknade za priključenje ne bi trebalo ni biti - da bi bilo fer da ona iznosi nula eura, kazao je Milatić pa dodao da je suludo i da se zahtjevi za priključenje mogu predati samo jednom godišnje. To će se mijenjati, kaže državni tajnik, "milom ili silom".
Što se PPA ugovora tiče, oni su "apsolutno budućnost", govori Milatić, jer svi moraju biti svjesni činjenice da će se, u tranziciji na koju smo se opredijelili, sve morati prebaciti na obnovljive izvore energije. - A to se ne može ako nema linije između proizvođača i kupca energije, što je preduvjet za stabilnost i dugoročno predviđanje troškova te prihoda i jednih i drugih. Što se Hrvatske tiče, trendovi su dobri, od 2022. do 2023. proizvodnja energije iz solara narasla je 380 posto, a trenutačno smo prošli pola gigavata instaliranih panela, dok nedavno nismo imali ni 50 MW. Od 2021. godine izdali smo 3300 MW energetskih odobrenja, još 1500 MW ćemo do kraja godine, možda i 2000, što znači da ćemo strateške ciljeve postavljene za do 2030. ostvariti prije vremena - pojasnio je državni tajnik Milatić.
Direktorica politika i utjecaja europske RE-Source platforme Annie Scanlan istaknula je da je 2023. oboren rekord u PPA ugovorima potpisanima u Europi. Uglavnom se radi, kazala je, o solarnoj energiji, nešto manje o vjetru i kombinaciji, a ugovorima se "razmijenilo" 10,4 GW energije. - I dalje se u Španjolskoj sklapa najviše PPA ugovora, dobra je ondje i regulativa, ima dovoljno zahtjevi, a i potencijala za obnovljive izvore. Njemačka je druga u ovom trenutku, ali primat bi mogla preuzeti za nekoliko godina. Hrvatska je zasad među "ostalima" - pojasnila je A. Scanlan pa navela i neke tvrtke koje su kod nas već potpisnice PPA ugovora. Hrvatski telekom, Encro, Bauwerk Group samo su neke od njih.
- PPA ugovori super su za sve tvrtke koje žele financirati tranziciju, a novost nam je da energiju od određenog proizvođača sad kupuju i grupe tvrtki zajedno. Dobra vijest je i da cijena PPA ugovora značajno pada, trenutačno se cijena megavata kreće oko 43 eura - kazala je A. Scanlan. O tome što donosi nova reforma tržišta električne energije u Europi govorio je Dries Acke, koordinator RE-Source platforme i direktor javnih politika SolarPower Europea.
- Hrvatska trenutačno ima 0,46 GW instalirane solarne energije i solarni potencijal joj je praktički netaknut. A da ga države imaju, pokazale su, primjerice, Bugarska, Mađarska, Slovenija koje su sve unutar godine dana instalirale više od gige solara - kazao je Acke, koji u Hrvatskoj do 2027. očekuje 2,6 GW solarne energije, što od solara na krovovima, što od agrosolara, u kojima vidi dobru priliku. Što se reforme tržišta na razini EU tiče, Acke je istaknuo da od jeseni vrijedi novi dizajn tržišta električne energije, koji će mijenjati funkcioniranje tržišta, a PPA ugovori dobit će posebno priznanje unutar nove regulative. - PPA ugovori su put prema stabilnim izvorima energije koji se u budućnosti mogu i dijeliti. Primjerice, u Portugalu na nogometni stadion postavljeni su solari, a struja se dijeli s okolnim stanovništvom - kazao je Dries Acke.
Što sve donose nova Pravila o organiziranju veleprodajnog tržišta električne energije, raspravljalo se na panelu naziva Regulatorni okvir ugovaranja kupnje električne energije, koji je moderirao Goran Fržop, prokurist iz TEC obnovljivih izvora. On sam kazao je da se već 20 godina bavi tehničkim dijelom realizacije energije iz obnovljvih izvora, iz čega je naučio da i najbolji projekt može pokvariti loš ugovor o otkupu, dok se na obrnuti način može popraviti i onaj osrednji.
Da je jedan od najvećih izazova za HROTE ulazak novih tržišnih sudionika, istaknuo je Luka Pehar, direktor Sektora tržiša električne energije i eko bilančne skupine pri HROTE-u, koji je naglasio da je njegova tvrtka u komnikaciji i s HERA-om u nadi da se što prije donesu pravila za priključenje obnovljivaca na mrežu.
Branimir Beljan, regionalni menadžer iz Danske Commodities pojasnio je koji se modeli PPA ugovora najčešće koriste, istaknuvši da za hrvatsko tržište najbolje fukcioniraju možda tzv. mjesečni modeli, po kojima se energija ugovara na mjesečnoj bazi. - To je, što se vjetra tiče, za solare je taj model rizičniji te je godišnji možda bolji - kazao je Beljan.
A o tome s kojim se izazovima u Hrvatskoj susreću investitori, govorio je Vladimir Milanović, direktor iz Masdar Taaleri Generationa. Kako je pojasnio, Masdar je u Hrvatskoj prisutan kao investitor, a "uskim grlom" smatraju priključak na mrežu. Kako je istaknuo, spore procedure pri nabavljanju dozvola također su nešto što investitore kod nas ne veseli, makar poboljšanja ima nakon ulaska Hrvatske u eurozonu te Schengen. Otada je Hrvatska, kaže Milanović, i manje rizična zemlja za ulaganje. Kao manu, vidi i činjenicu da proizvođači energije imaju relativno mali broj klijenata s kojima mogu sklopiti PPA ugovor.
A je li uopće moguće direktno dogovaranje prodaje struje bez posredovanja treće osobe, pojasnila je odvjetnica Ivona Zagajski iz odvjetničkog društva Marohnić, Tomek & Gjoić. Kako je kazala, navedeno omogućuju nova Pravila o organiziranju veleprodajnog tržišta električne energije, ali PPA ugovor nije jedini koje "proizvođač" i "potrošač" energije moraju imati. - Tu se postavlja i pitanje može li kupac svoju potrošnju namaknuti iz jednog ugovora, odnosno hoće li morati sklopiti ugovor s opskrbljivačem kad nema obnovljivog izvora. Praksa trenutačno ne postoji, ostaje nam vidjeti kakva će biti primjena novih Pravila - kazala je I. Zagajski.
O različitim modelima PPA tržišta govorio je direktor tržišnih analitika WindEuropea Guy Brindley, koji je, među ostalim, pojasnio da tvrtka uopće ne mora biti na istoj mreži kao i proizvođač, da bi međusobno sklopili PPA ugovor. To je odlična shema za prekogranične PPA-ove.
- Primjerice, struja od solara iz sunčanog dijela Europe može se koristiti u oblačnoj sjevernoj Engleskoj. To je standardni model za Ameriku, ali kod nas u Europi još nije - pojasnio je Brindley. Kao još jedan od primjera spomenuo je i Ikeu koja obnovljive izvore dobiva PPA ugovorima, ali i vlastitim vjetroparkom iz kojeg nadomještaju energiju koja ne može doći preko PPA.
Izazove koje proizvođači vide prilikom sklapanja PPA ugovora na panelu naziva Različite perspektive ugovaranja kupnje električne energije iz OIE, kojim je moderirao Božidar Šeperić, direktor prodaje iz RESALTA-e, pojasnio je Mislav Slade-Šilović, direktor i voditelj poslovnog savjetovanja u energetici u JIE, PwC Hrvatska.
- U suradnji s OIEH proveli smo anketu među vlasnicima elektrana. Izazovi koje oni vide pri sklapanju PPA-ova jesu preniska cijena koju traže tvrtke koje energiju kupuju, manjak volumena energije koji se može ponuditi na tržištu na drugom je mjestu, dok je na trećem nedostatak kompetencija uprava u tome da se PPA ugovor uopće dogovara - kazao je Slade Šilović.
Marko Lasić, direktor KOER-a, istaknuo je da je njegova tvrtka u stalnoj suradnji s industrijskim postrojenjima, kojima je najčešći problem oko PPA ugovora njihovo nerazumijevanje. U vremenu energetske krize, s kojom smo se susreli nedavno, tvrtkama je, kazao je, također bilo teško razmišljati o 10-godišnjim ugovorima te su želju imali sklapati one na 3-5 godina, čak i ako je to značilo plaćanje premije zbog kraćeg trajanja ugovora. Da ENCRO već ima PPA ugovor s Axpom, pojasnio je direktor navedene tvrtke Tomislav Ćurković, dok je izvršni direktor E.ON Energije Vladimir Sabo kao primjer PPA ugovora u svom portfelju naveo Bauwerk te kazao da se E.ON želi pozicionirati kao netko tko energiju može omogućiti velikim, ali i mali potrošačima, odnosno ne samo velikim kupcima, već i malim te srednjim poduzetnicima.
Predsjednik uprave ENNA Opskrbe Zoran Miliša kazao je da njegova tvrtka želi biti "energy service provider", a ne samo "energy provider", što znači da ponuditi žele kompletno rješenje za čitavu tvrtku. Istaknuo je i još treba učiti kako se PPA ugovori sklapaju, a kao primjer naveo tvrtke koje očekuju da cijena energije koju će im proizvođač ponuditi biti 42 eura. Ladislav Tolmaci, izvršni direktor, Korporativna financijska rješenja, ERSTE Group Bank rector, Corporate Finance Solutions, Leveraged and Project, rekao je da u obzir, kod sklapanja PPA ugovora, treba voditi računa i o segmentima koje banka uzima u obzir, a o financijama zna se pregovarati i nekoliko godina.
O ulozi jamstva podrijetla u okviru strategije prema dekarbonizaciji govorio je Jos Tuinenburg, menadžer za usklađivanje standarda iz The I-TRACK Foundationa. Da PPA ugovor bez jamstva podrijetla nije "obnovljivi PPA", pojasnio je Tuinenburg koji je istaknuo i da je HROTE kod nas taj koji daje jamstvo porijekla energije.
Ista je tema bila i trećeg, posljednjeg panela konferencije, na kojoj su stručnjaci dali odgovore na pitanja što su uopće jamstva podrijetla, koja je njihova važnost u dekarbonizaciji, kako funkcionira čitav sustav, ali i dražbe jamstva podrijetla. Da se, u principu, kod jamstva podrijetla radi o tome da se svaki megavatsat registrira na mrežu, a kupci dobiju garanciju da je njihova energija obnovljiva, pojasnio je Zlatko Zmijarević, voditelj Odjela za provedbe sustava poticanja obnovljivih izvora energije pri HROTE-u. Sustav je, kazao je, prisutan već 10 godina, a počeo se ozbiljnije razvijati posljednje dvije.
- Taj sustav bilježi koliko se iz obnovljivih izvora energije proizvelo i koliko se toga potrošilo, jamstva se potražuju jer se njima dokazuje da je energija iz obnovljivih izvora, a registar kod nas vodi HROTE - kazao je Zmijarević. CROPEX, s druge strane, jest taj koji je kod nas uveo trgovanje garancijama podrijetla na energetskim burzama, kako je objasnio Ante Mikulić, direktor CROPEX-a.
- Od 2019. prodaju se jamstva porijekla jer tada se pojavila energija iz sustava poticaja, a s njom i jamstva za koja se morala organizirati prodaja. Sustav dražbi imali smo mi, tek kasnije i, primjerice, Francuska, Njemačka, Slovačka - rekao je Mikulić. Da kupci jamstava podrijetla ili porijekla, kako je kome draže, u obzir moraju uzeti tri stvari, objasnio je Vuk Kopanja, voditelj Odjela za nabavu obnovljive energije i dobrovoljno tržište ugljičnih kredita u ACT Commodities Groupu.
- Koji je izvor zbog kojeg se neka firma odluči kupiti jamstvo podrijetla, je li to board ili su stakeholderi koji nalažu da se kupovina izvrši ili pak firma ima strateške planove - koje su to tri stvari, ispričao je Kopanja. Da se jamstva podrijetla traže i od kreditora kad investitori kreću u ulaganja, kazao je Nikolay Pavlov, komercijalni direktor za projektno savjetovanje RE-Source SEE Huba, dok je Szymon Kowalski, potpredsjednik RE-Source Huba Poljska kazao da je u Poljskoj za jamstvima porijekla velika potražnja te im je cijena trenutačno visoka.
Inače, RE-Source Croatia 2024. konferencija okupila je više od tristo sudionika koji su mogli sudjelovati i u B2B razgovorima te "bootcampu".
>> FOTO Kraj jedne ere: Konačno srušena velika zgrada banke u Zagrebu, centar grada ima novu vizuru
