Nejednak pristup zdravstvenim uslugama, problemi oko cijepljenja, ograničenja javnih okupljanja i slobode kretanja, utjecaj koji su ta ograničenja imali na starije osobe, mlade, ranjive skupine, imigrante....
Sve to spada pod kršenje ljudskih prava, a na površinu je isplivalo početkom epidemije COVID-a. Koja još nije okončana, iako ju je iz medijskih prostora, ne samo hrvatskog, već i svjetskog, izgurao rat u Ukrajini. Naime, od veljače 2020. do danas ukupno je u Hrvatskoj zaraženo 1,1 milijun osoba, dok ih je preminulo 15.984.
Pučka pravobraniteljica se pozabavila utjecajem epidemije COVIDA 19 na ljudska prava i jednakost, a podatke do kojih je došla, sažela je u izvješću u kojem su navedene i preporuke koje bi trebale dovesti do toga da kao država i društvo budemo otporni na neke buduće krize. U izradi tog izvješća sudjelovale su i pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, djecu i osobe s invaliditetom.
Pravobraniteljice su svom izvješću, koje ima 40-ak stranica, izanalizirale i odluke Stožera civilne zaštite, ali i odluke Ustavnog suda, nakon podignutih ustavnih tužbi zbog tih odluka. Iz njihove analize kao glavni problem iskristalizirala se činjenica da od početka epidemije COVIDA 19 u Hrvatskoj nije donesena javnosti poznata strategija koja bi se odnosila na precizirane kriterije za u uvođenje ili ukidanje nekih mjera. Nije pojašnjeno ni kakav je očekivani epidemiološki učinak tih mjera, što je rezultiralo nepovjerenjem građana prema tim mjerama i odlukama. Komplicirani sustav upravljanja krizom, po pravobraniteljicama je doveo i do zastoja u cijepljenju i organizacijskih problema oko cijepljenja, što je dodatno narušilo povjerenje građana u rad Stožera civilne zaštite.
- Povjerenje je u situacijama koje iziskuju veliku razinu kooperativnosti i solidarnosti građana ključno, pa je zadatak vlasti da uz zaštitu života i zdravlja ljudi, izgradi to povjerenje. Odluke se trebaju donositi transparentno, trebaju biti utemeljene na znanstvenim spoznajama. Pravovremeno se i dostatno trebalo obrazložiti razlog i učinak epidemioloških mjera. Povjerenje se stvara kroz dosljednu provedbu odluka i mjera, što je na žalost u nekim razdobljima izostalo - navele su pravobraniteljice u izvješću.
Kao jedan od problema navele su i da su se odluke često mijenjane što je dovodilo do informacijskog kaosa te je bilo pogodno tlo za dezinformacije. Navele su i da vlast mora voditi računa da nemaju svi građani pristup internetu te da i takvi trebaju biti pravodobno i točno informirani.
Pravobraniteljice su upozorile da je epidemija COVIDA opteretila zdravstveni sustav što je pak dovelo do toga da građani nisu imali jednak pristup zdravstvenoj zaštiti, ali i do narušavanja njihove privatnosti jer su trijaže rađene ispred zdravstvenih ustanova i pred drugim pacijentima. Broj osobnih dolazaka k liječnicima se smanjio, dok se broj telefonskih poziva u promatranom periodu, od početka epidemije do kraja 2021. povećao za 40 posto. Poteškoće u komunikaciji s liječnicima primarne medicine bile su glavni prigovor pacijenta tijekom pandemije.
Dodatni je problem što su se i onako duge liste čekanje povećale, a sve je to osobno pogodilo osobe lošijeg imovnog stanja koje nisu mogle priuštiti odlazak privatnim liječnicima. Epidemija je utjecala i na mentalno zdravlje građana, pa je tijekom 2021. HZJZ utvrdio 20 posto više zahtjeva za pružanjem takvih usluga. U tom kontekstu pravobraniteljice ističu da Hrvatska od 2016. nema Nacionalnu strategiju razvoja mentalnog zdravlja, ali navode da ohrabruje što je ta strategija trenutačno u izradi.
Osim jednakog pristupa zdravstvenim uslugama, građanima je tijekom epidemije bilo narušeno i pravo na rad. Poslodavcima je izrazito teško bilo organizirati rad od kuće, dok svim radnicima nisu bila osigurana sredstva na rad, pa su bili izloženi mogućoj diskriminaciji na ekonomskoj osnovi. Neki radnici, poput trgovaca, dodatno su bili opterećeni, kontrolom provedbe provođenja epidemioloških mjera, a na kraju 2020. bilo je evidentirano 21,3 posto više nezaposlenih no godinu ranije. Krajem 2021. bilo je registrirano 21,3 posto manje nezaposlenih no krajem 2020., a vladinim potporama za očuvanje radnih mjesta, godinu dana od proglašenja epidemije bilo je obuhvaćeno 120.000 poslodavca s ukupno 680.000 radnika.
A što se tiče utjecaja epidemije na pojedine društvene skupine, kao posebno ugrožene kategorije u izvješću pravobraniteljica su izdvojeni stariji, mladi i Romi. Stariji su zbog svoje životne dobi bili posebno ugroženi, a prema službenim podacima od COVIDA 19 do kraja 2021. u domovina za starije preminulo je njih 1041. Starijim je bilo znatno ograničeno kretanje, epidemija je utjecala na smještaj u domove, a starije osobe su tijekom epidemije češće bile i žrtve nasilja, poglavito unutar obitelji.
Zbog lockdowna smanjena je potreba za radom pa i tako i zapošljavanje umirovljenika. Što se tiče mladih, njima su zbog ograničenog kretanja i zatvaranja bile onemogućene mnoge aktivnosti bitne za odrastanje zbog čega je kod njih povećana opasnost od depresije. Onemogućeni su im i sezonski poslovi, pa je tako samo u Zagrebu tijekom 2020. broj studentskih ugovora pao za 70 posto, a statistike HZZ-a pokazuju da su tijekom epidemije bez posla najčešće ostajali mladi između 21 i 29 godina.
Epidemija je razorno djelovala i na osobe lošijeg ekonomskog statusa jer prema podacima EUROSTAT-a, u Hrvatskoj je j tijekom 2020. 20 posto građana bilo izloženo opasnosti od siromaštva.
Zbog loših ekonomskih prilika posebno su ugroženi Romi jer njih 46 posto u Hrvatskoj i inače živi u udaljenim i izoliranim naseljima bez pristupa struji i vodi. U Hrvatskoj čak 92 posto romskih kućanstva živi ispod praga rizika od siromaštva, što znači da im je tijekom epidemije, dodatno bio onemogućen pristup zdravstvenoj skrbi, oni malobrojni zaposleni su ostajali bez posla, a zbog ukidanja javnog prijevoza još su im nedostupnije postale razne javne usluge. Zbog zatvaranja škola romske su obitelji ostale bez različitih oblika podrške, a djeca su im se teško uključivala u online nastavu jer uglavnom nemaju ni struju ni internet.
Pa i Žalac,Rimac,Tolušić te Horvat su ostali bez posla a nisu Romi!