Ni najveći vukovarski sanjari početkom demokratskih promjena i Domovinskog rata, a onda i vojno-redarstvenih akcija „Bljesak“ i „Oluja“ nisu mogli ni sanjati da će Vukovar, barem simbolično, na tri dana biti glavni grad Hrvatske. San se ipak ostvario pa će tako u povijesnim knjigama ostati zapisano da je Vukovar od 14. do 16. siječnja 2016. godine privremenim preseljenjem Ureda predsjednice RH simbolično postao glavni grad Hrvatske. Prvi koraci predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović u tome Vukovaru bili su uz dunavsku zimsku lučicu gdje je došla kako bi kod Kamenog križa na ušću Vuke u Dunav zapalila svijeću u spomen na sve poginule i nestale branitelje i civile u Domovinskom ratu.
– Preseljenje ureda izvan Zagreba za mene je veoma važno. To je način da se izravno, na terenu, upoznam sa stvarnim problemima građana, čujem njihove prijedloge. Privremeno preseljenje izvan Zagreba trebalo je biti organizirano i prije, ali smo, kako se to ne bi pogrešno protumačilo u izborno vrijeme, odustali od toga sve dosad – rekla je Grabar-Kitarović. Prve reakcije građana pokazale su da je to bila odlična ideja. Građani nisu zaboravili da je upravo u Vukovaru objavljeno da će Kolinda Grabar-Kitarović biti kandidatkinja za predsjednicu Hrvatske. Dolaskom u blizinu križa predsjednica je dočekana pljeskom građana koji su je pratili dok nije upalila svijeću, pomolila se i uputila prema Palači Srijem gdje joj se nalazio privremeni ured i u čijem dvorištu je podignuta i zastava RH. Diskretno osiguranje, koje je nenametljivo obavljalo svoj posao, omogućilo je građanima da prilaze predsjednici, rukuju se, popričaju s njom... Bila je to i jedinstvena prilika za pokoju fotografiju s predsjednicom za uspomenu. Uz smiješak, odjevena u crno, predsjednica je udovoljavala građanima. Za poklon je od Vukovarke Ane Bzdek dobila heklanu bocu sa slikom vukovarskog vodotornja i hrvatske zastave.
"Moramo dolaziti"
– Mislim da će se predsjednica zauzeti i da će stvari konačno krenuti nabolje. Ne želim to toliko radi nas starih, nego radi mladih. Očekujem i da svi zajedno zasučemo rukave, rasvijetlimo pamet i ne krademo – rekla je Bzdek čiji je sin Ivan (23) poginuo u obrani Vukovara. Bio je jedan od onih koji je nosio hrvatsku zastavu na vodotoranj. I pred Palačom Srijem predsjednicu su dočekali građani koji su je željeli fotografirati, popričati s njom ili samo vidjeti. Među njima bila je i skupina vrtićke djece, koja su spremno odgovarala na njezina pitanja. Njezini domaćini, gradonačelnik Vukovara Ivan Penava i župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić nisu štedjeli komplimente. Tako je predsjednica nazvana „radosnim vjesnikom proljeća“ i „suncem koje dolazi i najavljuje bolje dane“.
– Svi mi koji nismo iz Vukovara moramo dolaziti, ne samo na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i kako bismo razgovarali o prošlosti. Moramo zatvoriti rane iz prošlosti i pronaći one koji su još uvijek nestali, ali moramo razgovarati i o budućnosti. Danas iste probleme u Vukovaru osjećaju i Hrvati i Srbi i predstavnici drugih nacionalnih manjina. Građani ovoga grada zaslužuju bolje – rekla je predsjednica.
Trodnevni posjet Vukovaru i istoku Hrvatske prošao je u nizu sastanaka i razgovora tijekom kojih se Grabar-Kitarović upoznala s problemima građana, branitelja, manjina, tvrtki... Čula je i da je stanje u Vukovaru, kao i na istoku Hrvatske uopće, alarmantno te da je neophodno što prije učiniti neke korake i zaustaviti iseljavanje mladih, propadanje sela i opću propast. Bila je to prilika i da predsjednica uputi jasne poruke hrvatskoj javnosti kao i novom mandataru Vlade RH Tihomiru Oreškoviću.
– Tražit ću od Vlade da što više bude na terenu. Predložit ću i da ministarstva ne budu sva u Zagrebu nego da primjerice Ministarstvo poljoprivrede bude u Slavoniji. Na terenu se vide pravi problemi i potrebe građana, dok se iz Zagreba vide najviše statistički pokazatelji. Hrvatska nije samo Zagreb, Hrvatska je i Vukovar, i Dubrovnik, i Knin, i Pula... Govoreći o međunacionalnim odnosima, kazala je da je u zadnjih nekoliko godina napravljeno nekoliko koraka unazad, a da je razlog tome netaktično inzistiranje na nasilnom provođenju nekih zakonskih odredbi. Na sam Dan međunarodnog priznanja Hrvatske i obljetnice mirne reintegracije, uručila je i posmrtna odlikovanja za branitelje i civile stradale u agresiji na Vukovar. U privremenom Uredu predsjednice upoznata je i s problemima branitelja, nestalih, manjina, povratnika, s pitanjem uvođenja dvojezičnosti, planovima u visokom obrazovanju... Između ostaloga, prihvatila je i ponudu vukovarskog gradonačelnika da bude pokroviteljica obnove vodotornja, koji bi bio konzerviran. Imao bi panoramsko dizalo, vidikovac i restoran na vrhu i tako postao svojevrsno prisjećanje na prošlost s pogledom u budućnost. I građani su došli na svoje jer su neki od njih imali prilike i uživo razgovarati s predsjednicom. Jedna od njih je i Janja Đoić iz Štitara koja je došla požaliti se predsjednici i reći joj kako je krajnje vrijeme da se njezina sina Željka napokon upiše na popis nestalih i počne tražiti.
– Nestao je u veljači 1996. godine u Osijeku i otad mu se gubi svaki trag. Došla sam, donijela dokumentaciju i zamolila je da nešto napravi – rekla je Janja Đoić ne skrivajući oduševljenje nakon susreta s predsjednicom. Ivan Živković bio je jedan od onih koji je došao samo kako bi je upoznao.
Donacija za Bubamaru
Jedan od najdirljivijih susreta bio je onaj u vinkovačkoj Udruzi osoba s invaliditetom Bubamara kojoj je predsjednica uručila ček na 10.500 američkih dolara prikupljenih na donatorskoj večeri u Chicagu. Tijekom tog posjeta slijedili su brojni razgovori, zagrljaji, poljupci... Ni u jednom trenutku s lica predsjednice nije nestao osmijeh, a korisnici su bili iznimno sretni.
Zadovoljan posjetom predsjednice bio je i dogradonačelnik Vukovara iz redova srpske zajednice Srđan Milaković koji smatra da se radi o značajnom događaju ali i da tek treba vidjeti rezultate svih razgovora.
– Ovaj posjet, iako simboličan, veoma je značajan. Predsjednica je osoba koja ima moć kreiranja javnoga mišljenja, a uz to uživa i veliki ugled u društvu. Taj posjet je primjer i drugima koji su isto to mogli napraviti, ali nisu. Možda bi njezin posjet još snažnije odjeknuo da je posjetila neku lokalnu samoupravu s većinskim srpskim stanovništvom – rekao je Milaković.
Koliki značaj ima privremeno preseljenje Ureda predsjednice u Vukovar pokazalo je i svečano primanje u dvorcu Eltz priređeno u povodu Dana međunarodnog priznanja Hrvatske i obljetnice mirne reintegracije, na kojem se okupio cijeli diplomatski zbor akreditiran u Hrvatskoj kao i drugi uglednici. Bilo je to možda i najznačajnije primanje u Vukovaru od mirne reintegracije, na kojem je Grabar-Kitarović uputila jasnu poruku da su Hrvatska i Srbija prijateljske države.
– Mirna reintegracija rezultat je političke mudrosti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, tadašnje vlade i hrvatskog vodstva, ali i vodstva Srba na ovome području. Rezultat je to političkog dogovora, ali i osobne hrabrosti ljudi koji su sudjelovali u procesu mirne reintegracije. Svi mi zaslužujemo bolji život. Ja ću se truditi i raditi na ostvarenju toga cilja, ali ću i biti uvijek među vama Vukovarcima. Slušati vas i razgovarati s vama o tome što možemo zajedno učiniti – poručila je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Da sve ipak ne prođe idealno pobrinuo se netko da poziv za razgovor s predsjednicom ne dođe do zapovjednika 204. Vukovarske brigade Mile Dedakovića. Tako se i osobno uvjerila u podjele među vukovarskim braniteljima kojih su građani i novinari svjedoci već nekoliko godina. Predsjednica RH je trodnevni posjet Vukovaru ocijenila uspješnim najavljujući kako je i na Vladi i svima drugima da učine više za grad, potaknu poduzetništvo i tako zadrže mlade. Premještanje Ureda u Vukovaru neće biti posljednje. Najavila je kako bi do početka turističke sezone Ured mogao biti izmiješten i na neki od otoka, a razmišlja se i o Gorskom kotaru, Međimurju i Zagorju.
>> Predsjednica preselila ured u Vukovar, dočekali je oduševljeni građani
>> Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović objavila fotografije s kolinja
