Nova strategija farmaceutske kompanije Teva predviđa veći fokus na inovativne lijekove pa će i Pliva u sklopu Teve napraviti poslovni zaokret i u budućnosti primarno razvijati inovativne lijekove. To će se vidjeti već u nadolazećoj godini kada će oko 50% investicija za istraživanje i razvoj usmjeriti na inovativni razvoj. Pomnije će odlučivati o genericima i ići na proizvodnju onih generičkih lijekova koji su kompleksniji i gdje je manja konkurencija.
-Drago nam je da idemo u tom smjeru. Pliva je uvijek bila više okrenuta inovativnom dijelu i do sada smo imali dosta uspjeha u razvoju inovativnih lijekova, a imamo i dalje. Teva je nedavno potpisala ugovor s fancuskom kompanijom Sanofi o razvoju jednog inovativnog lijeka gdje će Sanofi platiti kroz različita razdoblja 1,5 milijardu dolara da zajedno razvijamo lijek za Chronovu bolest i ulcerativni kolitis – rekao je Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive, na današnjem druženju s novinarima.
VEZANI ČLANCI:
Teva je inače jedan od najvećih generičkih poroizvođača lijekova na svijetu, što znači da je Pliva jedna od kompanija koja pruža najveće uštede HZZO-u, dodao je, pružajući moderne a jeftinije terapije. Pliva je nedavno registrirala u SAD-u lijek periparatit, prvi sintetski proizvedeni lijek usporediv biološkom i to je prvi put da je FDA odobrila kemijsku paralelu biološkom lijeku, na što su u Plivi posebno ponosni. U Zagrebu se trenutno razvijaju neki inovativni lijekovi i smatra se jednom od ključnih Tevinih lokacija.
Ove godine Pliva je proizvela 8 milijardi tableta, milijardu više nego lani, a za usporedbu – prije 15 godina prozvodili su manje od dvije milijarde tableta. Pliva danas zapošljava 3050 ljudi i nikad u povijesti nisu imali više zaposlenih u farma-biznisu, istaknuo je Furjan, napomenuvši da u vrijeme kad je Pliva zapošljavala 6000-7000 ljudi, bila je ujedno i prehrambena i kozmetička industrija. Osvrćući se na godinu na izmaku, rekao je da Pliva od ove godine ima najveću sunčanu elektranu u Hrvatskoj, izrađenu u suradnji s Eonom Hrvatska, a ta elektrana proizvodi oko 30% potrebe za strujom Plivine lokacije u Novom Marofu. Po pitanju potrošnje, Furjan je naveo da im demografske prilike idu na ruku jer starija populacija troši više lijekova, a ono što je problem jest suočavanje sa sve većim troškovima materijala i inflacijom od 20-ak posto u zdnje dvije godine.
- Na velikom broju sirovina imate jednog ili dva svjetska dobavljača koji su često na Dalekom istoku i oni u jednom trenutku ili dižu cijenu ili ucjenjuju, a mi, obzirom da smo vrlo regulirana industrija, vrlo teško uvodimo nove dobavljače i materijale. Da bi uveli neki materijal u lijeku nužno je odobrenje HALMED-a u Hrvatskoj i EMA-e u Europi i to sve traje a građani ne razumiju da rokovi izmjene procesa i materijala često traju i po dvije godine i to je često razlog zašto nekih lijekova fali – naveo je Mihael Furjan dodavši kako je razlog i povećana potražnja lijekova, posebice antibiotika a pogotovo dječjih, nakon pandemije.
Upitan za Klavocin, kojeg trenutno ne isporučuju, rekao je da uzrok nestašici tog lijeka leži u premalom broju dobavljača aktivne supstance a globalna je potražnja prevelika te će trebati barem godina-dvije da se na tržištu napravi korekcija i normalizira proizvodnja. No Klavocina u mnogim ljekarnama još ima a u siječnju bi se opskrba tim lijekom ponovno trebala normalizirati.
VIDEO Iznenađenje za male pacijente: Veseli Djed Mrazovi spuštali se niz zgrade bolnica i dijelili darove
