Ivan Vlaho imenovan je predsjednikom Uprave Zagrebačke banke još u travnju prošle godine, a tu je dužnost počeo obnašati početkom rujna. Vlaho spada u mlađu generaciju hrvatskih financijaša koji polako preuzimaju vodeće uloge na domaćem bankarskom tržištu. Rođen je u Mostaru 1973., bio je zagrebački student, a čitava mu je profesionalna karijera vezana uz banke koje su bile ili će postati dio talijanske financijske grupacije Unicredit. Prije dolaska u Zagreb, dvije je godine radio u Budimpešti kao drugi čovjek tamošnje Unicredit banke. U svom prvom intervjuu za jedan domaći medij Vlaho analizira aktualnu gospodarsku situaciju obilježenu inflatornim pritiscima i još uvijek niskim kamatama, predviđa ekonomske i financijske efekte od hrvatskog ulaska u eurozonu te najavljuje promjene u modelima poslovanja najveće novčarske institucije na hrvatskom tržištu.
Kako će na bankarski sektor utjecati ulazak hrvatske u eurozonu?
Na ulazak u eurozonu svakako gledamo pozitivno i on je koristan za hrvatsko gospodarstvo i građane. Samim time dobrodošao je i za hrvatske banke. Sigurno će imati utjecaj na bankarske prihode, no koristi od uvođenja eura općenito nadmašit će negativne utjecaje s obzirom na razinu euriziranosti hrvatskoga gospodarstva i gospodarske povezanosti s eurozonom. Već od prošle godine, kao i ostale banke u Hrvatskoj, i Zaba je pokrenula zahtjevne projekte pripreme za ulazak u eurozonu, odnosno uvođenje eura. U sljedećih nekoliko mjeseci oni su nam prioritet i zahtijevaju znatne resurse. To uključuje troškove za prilagodbu poslovanja, poslovnih procesa i IT sustava, sudjelovanje u procesu konverzije te negativan utjecaj na prihode od tečajne konverzije. No dugoročno, s obzirom na očekivane pozitivne utjecaje na gospodarsku aktivnost, privlačenje investicija te podizanje standarda, očekujemo da će se taj trošak kompenzirati uz povećanu poslovnu aktivnost. Osim toga, jačanje sustavne stabilnosti umanjit će različite troškove upravljanja rizicima.
Premijer i guverner pozvali su građane da štednju prebace na bankovne račune zbog lakše konverzije kuna u eure. Koliki porast depozita građana i tvrtki očekujete?
Depoziti građana i tvrtki u bankama kontinuirano rastu. Likvidnost i kapitaliziranost bankarskog sustava u Hrvatskoj velik je potencijal za financiranje razvojnih projekata i potreba građana. Za očekivati je da će potreba konverzije kuna u eure u ovoj godini dati dodatni poticaj tom rastu. To se prije svega odnosi na građane koji su skloni imati dio imovine u gotovini u domaćoj valuti. Sigurno će dio tih sredstava zadržati na računima u bankama. Prema podacima Hrvatske udruge banaka, u optjecaju je oko 37 milijardi kuna gotovine, od čega bi nekoliko milijardi kuna moglo ostati na računima građana u bankama. Ne zaboravimo da će se i nakon dana uvođenja eura moći obavljati konverzija gotovog novca u bankama bez naknade u prvih šest mjeseci članstva.
Radili ste u Mađarskoj, koji su osnovni razlozi zbog kojih ta zemlja, kao i još neke u EU, odbija ući u eurozonu? Kako biste opisali mađarski ekonomski model, koje su njihove specifičnosti u odnosu na ostatak EU?
Sve zemlje koje su ušle u Europsku uniju obvezale su se i na ulazak u eurozonu. Međutim, očito je da spremnost za taj korak i dinamika nisu jednake u svim zemljama. Prije više od deset godina Mađarska je bila na putu ulaska u eurozonu, ali ulazak je tada zaustavljen, i posljednjih godina javno se komunicira da ne postoji nova ciljana godina u dugoročnijem horizontu. Mađarska narodna banka s vrlo aktivnim alatima monetarne politike jedan je od ključnih subjekata po pitanju gospodarskih kretanja u državi. No ta je priča puno kompleksnija i vjerojatno bi razgovor o mjerama mađarske fiskalne i monetarne politike zahtijevao poseban intervju. Ukupne investicije u BDP Mađarske u razdoblju prije COVID-19 iznosile su 32%, što je najviši udio u regiji. Autoindustrija čini okosnicu gospodarstva, a i gospodarske veze s Dalekim istokom vrlo su jake.
Podrijetlom ste iz Hercegovine, a svoju profesionalnu karijeru povezali ste isključivo s Grupom UniCredit. Kako je tekao vaš profesionalni put?
U pravu ste, moje radno iskustvo povezano je gotovo isključivo s UniCreditom. To je Grupa koja otvara prilike za učenje i osobni razvoj. Također, za međunarodna iskustva. UniCredit je Grupa protkana poštovanjem različitosti – pogledajte samo strukturu upravnog odbora Grupe u smislu regionalne pripadnosti članova ili pak udjela žena u top-menadžmentu. Što se mojeg profesionalnog puta tiče, nakon studiranja u Zagrebu, služenja vojnog roka u Koprivnici i prvih radnih iskustava u državnoj upravi, 2000. godine odlučio sam prihvatiti posao u Zagrebačkoj banci BH, u rodnom Mostaru. Tada sam planirao godinu dana provesti u Mostaru pa se vratiti u Zagreb, ali ispalo je da sam se vratio tek nakon 21 godinu. U UniCreditu u BiH radio sam šesnaest godina na različitim pozicijama, na kraju i na poziciji predsjednika Uprave. Nakon toga dobio sam poziv za rad u Beču na mjestu direktora Maloprodaje UniCredita za srednju i istočnu Europu. To radno mjesto pokrivalo je nadležnost za jedanaest zemalja, a bio sam i u nadzornim odborima u članicama Grupe u Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj i Bugarskoj. Zatim sam imenovan za zamjenika predsjednika uprave u Mađarskoj, da bih prošlog ljeta bio imenovan za predsjednika uprave Zagrebačke banke.
Nedavno je UniCredit tržištu predstavio novi višegodišnji plan. Kakva su prva iskustva u tom smislu?
Sam naziv našeg novog plana "UniCredit Unlocked" snažna je poruka. Na zdravim temeljima koje UniCredit ima otključat ćemo svoj potencijal za rast. Krenuli smo osnažiti svoju tržišnu dominaciju nakon što smo u jednom razdoblju komercijalni nastup stavili u drugi plan. Najavljen je rast prihoda od 2 posto godišnje na razini Grupe uz ukupne investicije u digitalne kapacitete od 2,8 milijardi eura u horizontu trogodišnjeg plana. Planiran je i povrat vrijednosti našim dioničarima u ukupnom iznosu većem od 16 milijardi eura, u trogodišnjem razdoblju, kroz dividendu i reotkup dionica. Fokus će biti na poslovnom modelu koji zahtijeva manju apsorpciju kapitala.
Što to znači znači za Zagrebačku banku, kako će se to odraziti na hrvatsko tržište?
Tržišta su jako dobro reagirala na prezentirani plan Grupe UniCredit, što nam daje dodatnu motivaciju. Podržavajući ambicije Grupe, Zagrebačka banka dodatno će osnažiti ulogu vodeće banke u Hrvatskoj. Bit ćemo prisutni u svim ključnim projektima podrške razvoja gospodarstva, kao i financijskih usluga građanima Hrvatske. Sve to uz jasan okvir podrške ekonomiji održivog razvoja. Nastavljamo osnaživati i zajednice u kojima poslujemo podupirući inicijative koje su važne na lokalnim razinama.
Na što ćete se konkretnije fokusirati u ovoj godini, što vaši klijenti mogu očekivati?
Svakako ćemo se fokusirati na pojednostavnjenje naših procesa, i interno i eksterno, kako bismo klijentima ponudili što jednostavnije digitalno poslovanje. Konkretno, trenutačno radimo na velikom projektu koji obuhvaća digitalizaciju, simplifikaciju procesa i pružanje najboljeg korisničkog iskustva. Primjerice, omogućit ćemo potpuno digitalno ugovaranje tekućeg računa i odabir usluga za svega nekoliko minuta, ugovaranje gotovinskih kredita u potpunosti na daljinu te online razgovore s bankarima. To znači da će naši proizvodi i usluge biti dostupni 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu i neće zahtijevati odlazak u fizičku poslovnicu. Ulaganje u digitalizaciju i informatizacija bankarstva trenutačno su ključni trendovi, kao i rad na osnaživanju kompetencija ljudi koji su ključ za uspjeh. Sagledavanje budućih rizika ne mogu riješiti samo algoritmi. Nema tehnologije bez ljudi. Osim toga, cijela naša grupacija veliku važnost pridaje ESG-u, odnosno poslovnom modelu koji je usmjeren na ekološko, društveno i korporativno upravljanje. Trendovi poslovnog svijeta kontinuirano se prilagođavaju ciljevima održivog razvoja i to je nešto čemu težimo i mi. Tako smo ušli i u partnerstvo s Večernjim listom na inicijativi Rezolucija Z koja je upravo posvećena zaštiti okoliša, održivom razvoju, recikliranju i brizi o lokalnoj zajednici.
Kakav vam je prvi dojam o gospodarstvu i bankarskom sektoru u Hrvatskoj?
Što se tiče lokalne dinamike, puno je obećavajućih činjenica koje bi morale osigurati pozitivne gospodarske trendove u sljedećim godinama. Dobro ispregovarana omotnica EU fondova, ulazak u schengenski prostor, ulazak u eurozonu. Sve su to strukturni iskoraci koji stvaraju okvir za optimizam. Preliminarni rezultati ranog bookinga za turističku sezonu ove godine ohrabrujući su. U Hrvatskoj se u području inovacija/IT-a također vidi obećavajuća dinamika. Svi se radujemo što možemo svjedočiti "unicornima" ili "scale-upovima" kojih ima proporcionalno više nego na većini drugih tržišta u Europi i mogu postati sastavnim dijelom dobrog imidža države. Naravno, ostaje pitanje koliko bi neki globalni i uvezeni trendovi mogli poremetiti gospodarska kretanja u Hrvatskoj. Poput energetskih kretanja, poremećaja u lancu isporuke i inflacije. Ili pak pandemije koja još ipak nije završila. Kad bih odabrao jednu dimenziju koju bi trebalo unaprijediti na našem tržištu, to bi bilo da se procesi ubrzaju, a pitanja brže rješavaju. Neizvjesnost i sporo rješavanje različitih procesa i otvorenih pitanja nisu privlačni za kapital. Što se banaka tiče, morat ćemo raditi na jačanju reputacije banaka u hrvatskom društvu. Istraživanja tržišta govore da banke uglavnom nemaju dobar imidž u društvu, u Hrvatskoj im je čak znatno lošiji nego u nekim drugim zemljama srednje i istočne Europe. Kao vodeća banka na tržištu, Zagrebačka banka imat će važnu ulogu na tom putu. Vjerujemo da su banke uvijek imale važnu društvenu ulogu kao jedan od ključnih pokretača rasta. Nije slučajno da je naša nova svrha "osnažiti zajednice za napredak".
Smatrate li da su hrvatski oporavak od koronakrize i očekivani gospodarski rast (ove godine među najbržima) na stabilnim temeljima?
Jesu na zdravim temeljima, a u odgovoru na prethodno pitanje pokušao sam ilustrirati da kao malo i otvoreno gospodarstvo ne ovisimo isključivo o lokalnom kontekstu. Postoje i globalni trendovi koji mogu dovoditi do poremećaja. Ipak, svi zajedno nadamo se da će EU raditi najbolje gospodarske, monetarne i političke odabire koji će minimizirati globalne rizike.
Raste masa kredita, evidentno, ali prednjače krediti građanima, poglavito stambeni krediti. Stvara li se ponovo u Hrvatskoj nekretninski balon kakvom smo svjedočili uoči prošle ekonomske krize i dugogodišnje recesije?
Iako ukupni volumen kredita u otplati koje su plasirale banke posljednjih deset godina zapravo stagnira, u posljednjih godinu dana vidljiv je rast u stambenim kreditima koji je dijelom potaknut i državnim subvencijama. Pritom vidimo znatan rast cijena nekretnina, osobito od ulaska u EU i početka gospodarskog oporavka prije pandemijom uzrokovane recesije, a posebno na nekim razvijenijim područjima ili još specifičnije atraktivnijim lokacijama. No ne trebamo zaboraviti da na cijenu nekretnina u Hrvatskoj ne utječe samo lokalna potražnja i kreditna podrška nego i činjenica da sve više stranih državljana sudjeluje u kupnji nekretnina. Mislim da je još rano govoriti o nekretninskom balonu. Kontinuirani rast cijena nekretnina posljednjih godina nije specifičnost za Hrvatsku. Jednak je bio trend na većini europskih tržišta. Ipak, taj rizik ne treba negirati i zanemariti. Nastavak snažnog rasta cijena nekretnina može uzrokovati rizike u budućem razdoblju, a nestabilnost prouzročena globalnim kretanjima potencijalno bi mogla dovesti do smanjenja cijena nekretnina.
Novac je jeftiniji nego ikad i u optjecaju ga ima više nego ikad. Do kada možemo očekivati da će trajati era niskih kamata?
Globalna ekonomska kretanja dovela su do toga da je za oporavak gospodarstava bila nužna relaksirana monetarna politika s niskim kamatnim stopama, prije svega kako bi se potaknule investicije. Zasad se u eurozoni ne očekuje nagli rast kamatnih stopa u kratkom roku, no, s obzirom na najnovije podatke o inflaciji i tonove iz ECB-a, više se ne isključuje ni mogućnost početka rasta kamatnih stopa ove godine.
Naime, u tom razdoblju se može očekivati da gospodarski rast u eurozoni dohvatiti trend linije rasta od prije pandemije, a to je važan preduvjet, osim inflacije, da se razmišlja o jačem stiskanju monetarne politike. Trenutačna povećana volatilnost i neizvjesnost, kretanja inflacije i percepcije na tržištu mogu izazvati velike promjene pa ne možemo sa sigurnošću govoriti o izvjesnoj budućnosti kamatnih stopa.
Postoji li stvarna opasnost od toga da inflacija nagriza ekonomski oporavak po stopama koje su predviđene?
Visoka inflacija uvijek je prijetnja duljem zdravom gospodarskom rastu jer umanjuje kupovnu moć i standard potrošača, realnu vrijednost imovine i realan povrat investicija. Time smanjuje i poticaj za potrošnju i poticaj za investicije i bude li dugoročnog karaktera, može utjecati na stope gospodarskog rasta. Ipak, s obzirom na projekcije da bi se inflacija trebala primiriti do kraja ove godine, ne očekujemo velik utjecaj sadašnje razine inflacije na predviđene stope rasta. Naše su projekcije rezultat globalnih očekivanja rasta i kretanja cijena. No promijene li se kretanja i scenarij, to bi se sigurno odrazilo na stope rasta koje projiciramo (4,4 % rasta u 2022. nakon snažnog oporavka u 2021. te 5,3 % u 2023.).
Kada bi se divljanje cijena moglo smiriti prema vašoj procjeni?
Do prije nekoliko mjeseci postojao je širok konsenzus da je inflatorni pritisak privremene prirode budući da je prouzročen poremećajima u ponudi koji će se stabilizirati nakon prva dva kvartala 2022. Danas pak imamo podjelu među makroekonomistima na one koji misle i dalje da je inflacija vrlo privremenog karaktera, ali i one koji smatraju da bi mogla potrajati nešto dulje. Europska središnja banka još uvijek zadržava stav o privremenoj inflaciji, iako nakon svog posljednjeg sastanka otvoreno priznaje da su se povećali rizici za takav scenarij.
Očekujete li da će Hrvatska uspjeti učinkovito iskoristiti svih 25 milijardi eura koji su joj na raspolaganju iz EU blagajne u idućih devet godina?
Prvi je korak učinjen i novac je osiguran. Sada ga je potrebno ugovoriti, a onda slijedi ono najteže – potrošiti ga, odnosno isplatiti krajnjim korisnicima. Iako zvuči jednostavno, procedure su iznimno zahtjevne i taj zadnji korak vjerojatno je i najteži. Veliko je administrativno opterećenje na krajnjim korisnicima i službenicima koji odobravaju sredstva. Vjerujem da iskustvo Hrvatske iz prethodnog ciklusa i kopiranja najboljih praksa iz EU može pomoći. Lokalne procedure svakako ne bi smjele biti birokratskije nego što bi nalagali mjerodavni propisi EU. Tu veliku važnost imaju i kompetencije onih koji tumače propise i provode ih u praksi. A mi smo tu svakako da budemo podrška onima koji se odluče sudjelovati u javnim natječajima, da im svojom ekspertizom i savjetima pomognemo da realiziraju svoje planove.
APN je napuhao balon i dodatno ga napuhuje,iza toga stoje bankarski i građevinski lobiji koji izvlače državni novac i ostvaruju ekstra profite,a odgovoran je ministar u čijoj nadležnosti APN i treba ga smjenit.