Jiu jitsu samoobrambena je borilačka vještina, jedna od mnogih drevnih vještina koje su unaprijedili japanski samuraji usavršavajući ih u svojim zatvorenim, ezoteričnim školama. Zapravo je preuzeta iz kineskog kruga borilačkih vještina, a prilično surov oblik borbe samuraji su tijekom stoljeća prilagodili vlastitim životnim vrijednostima i ratničkim potrebama. "Jiu jitsu" (mekana vještina ili nježna vještina) izvoran je naziv za japanske stilove borilačkih vještina koje su donekle poznate kao sportske vještine, primjerice "brazilski jiu-jitsu". No izvorna vještina bila je čisto vojničkog karaktera, poučavala je ubojite tehnike napada i obrane te nema nikakve veze sa sportom. Kao takva, vještina se počela razvijati u feudalnom Japanu krajem 16. stoljeća, potom u Sengoku razdoblju obilježenom čestim i krvavim ratovima. Tijekom građanskih ratova 17. i 18. stoljeća vještinu su kao borbenu tehniku usavršili samuraji. Nakon okončanja feudalnog doba, odnosno ulaska u razdoblje Meji, samurajske vještine postale su itekako cijenjene. Opisana samurajska vještina našla je svoj put do Hrvatske. Tehnike te vještine usvojio je u Australiji Stjepan Grbavac, nositelj crnog pojasa sedmog stupnja. Kako je ona postala sastavni dio obuke specijalnih postrojbi Glavnog stožera Hrvatske vojske u Domovinskom ratu, pročitajte ekskluzivno u novom broju Vojne povijesti.
Obilježili smo i 110. godišnjicu od prvog leta braće Wright, pa pročitajte u prvom nastavku kako se kroz povijest razvijala vojna avijacija.
U temi iz Drugog svjetskog rata pišemo o savezničkim zračnim napadima na brodsko područje tijekom 1944. i 1945. godine.
Predstavljamo Welrod, tajni britanski pištolj za tihe likvidacije, a iz rimskog doba donosimo sve o Batonovu ustanku 6. godine protiv Rima.
Ne propustite novi broj Vojne povijesti za samo 19,99 kn na čak 84 stranice, od četvrtka 5. 12.
