Ključne novosti zdravstvene reforme trebao bi donijeti novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti čiji je nacrt ovih dana predstavljen komorama u zdravstvu. Prema tom prijedlogu svih će 20 općih županijskih bolnica prijeći u državno vlasništvo, kao preduvjet za reformu zdravstvenog sustava.
Selit će ljude i opremu
– Država preuzima opće županijske bolnice prvenstveno kako bismo do kraja objedinili javnu nabavu. Bolnice koje nisu u državnom vlasništvu mogu se, ali ne moraju priključiti zajedničkoj javnoj nabavi, a mi smo se obvezali Nacionalnim planom oporavka i otpornosti da će se do 2026. godine više od 85 posto ukupne potrošnje u zdravstvu realizirati putem zajedničke javne nabave. To je reformski dio u Planu oporavka i otpornosti bez kojeg nema investicijskog dijela. Do sada smo nabavu u velikoj mjeri uspjeli objediniti, s početnih osam posto na više od 50 posto – kaže nam Tomislav Dulibić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva.
Nadalje, državni tajnik objašnjava kako država mora krenuti s funkcionalnom integracijom koja je u nekoliko navrata već propadala zbog otpora osnivača. Kao osnivač, država će je moći provesti.
– Kad država postane osnivač bolnica, moći ćemo sustav funkcionalnije posložiti tako da možemo seliti iz jedne u drugu lokaciju i ljude i opremu. Novi će Zakon propisati da bolnice neće morati imati posteljne kapacitete nego će dijelom biti organizirane kao dnevne bolnice – govori Dulibić.
Naime, pojedine su bolnice u Hrvatskoj pribjegle djelomičnoj funkcijskoj integraciji zbog nedostatka liječnika pa su već nekoliko godina organizirane na način da npr. dvije bolnice u krugu od 20-ak kilometara razmjenjuju liječnike koji onda rade pojedine dane u jednoj ili dugoj bolnici ili pak jedna bolnica ima npr. oftalmologiju, a druga ortopediju, umjesto da se gomilaju resursi oba odjela u obje bolnice. To bi sada trebao postati model za sve opće bolnice.
– Napravit ćemo novu mrežu javnozdravstvenog sustava pa ćemo po tome reorganizirati ljude, i zbog uštede i zbog reorganizacija posla na terenu. Cilj je da se točno razgraniči što tko može ili ne može raditi, a ne da pojedine bolnice proizvoljno obavljaju dodatne djelatnosti – kaže Dulibić.
Žele decentralizaciju
Naime, sama struka već godinama upozorava da hrvatske bolnice nemaju akreditacije, već se postupci i liječenja odvijaju stihijski. Recimo, karcinom bi se trebao operirati u onkološkim centrima koji imaju velik broj operacija i stoga iskustvo u tim zahvatima, a potom zračenje i terapiju mogu obavljati lokalne bolnice. Umjesto toga, danas se onkoloških zahvata nerijetko laća svaki kirurg iako nema dovoljno iskustva u tome jer radi mali broj takvih zahvata.
Zakonske izmjene, očekivano, podržavaju župani iz vladajuće stranke pa tako iz Varaždinske županije kažu da su reforme u zdravstvu "nužnost koja mora uslijediti kako bi svi naši stanovnici imali pravodobnu i sveobuhvatnu zdravstvenu skrb".
Iz Međimurja pak poručuju da sami najbolje znaju urediti zdravstveni sustav i da funkcije treba decentralizirati. – Neka država objedini javnu nabavu, definira kriterije održivosti koje svaka zdravstvena ustanova mora ispuniti kako bi zadržala svoj status, a osnivačima prepusti strategiju razvoja. To će biti najveća ušteda i reforma – smatra dr. Sonja Tošić Grlač, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Međimurske županije i predsjednica Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec.
I istarski župan Boris Miletić poručuje da je apsolutno protiv prelaska pulske bolnice pod okrilje države. – Nadstandard zdravstvene zaštite u Istri je na zavidnoj razini i mi ga želimo dodatno unaprijediti, a nikako ne unazaditi što bi se dogodilo da upravljanje bolnicom preuzme nadležno ministarstvo, odnosno država – poručuje i podsjeća i da se Istarska županija u svim nadležnostima pokazala kudikamo efikasnijom i racionalnijom u upravljanju od države.
Odustalo se od prvotne ideje da i zavodi za javno zdravstvo pređu u državne ruke, radi ustavne odredbe po kojoj jedinice područne samouprave moraju organizirati zdravstvenu zaštitu na primarnoj razini, ali i stoga što zavodi ne gomilaju dugove. Osim u Zagrebu, svaka će županija imati jedinstveni dom zdravlja, no onima s otocima dopustit će se organizirati posebne domove zdravlja na otocima, procijene li da je to potrebno.
