Otkad je Vlada Jadranke Kosor 2011. u Ovršni zakon uvela Finu, stalno se smanjuje broj ovrha nad nekretninama. Prema podacima svih trgovačkih sudova i velike većine općinskih, od 2010. do 2013. broj deložacija i više se nego prepolovio, a taj se trend, potpuno suprotno dojmu u javnosti, nastavio i lani. Tako je 2010. provedeno 24.879 ovrha nad nekretninama, a u 2013. 11.259.
Predsjednica Općinskog suda u Sisku Vera Bubaš, čiji je sud u tome trendu, kaže da o ovrhovoditelju ovisi hoće li ovrhu pokrenuti nad nekretninom, pokretninom ili na novčanim sredstvima.
– Očito su najbrže naplate na novčanim sredstvima, dok je ovrha nad nekretninama krajnja mjera – kaže Bubaš koja, uz napomenu da je svaka ovrha teška, ističe da ipak treba razlikovati slučajeve kada su pod prisilnom naplatom socijalni slučajevi, a kada su oni posljedica nepromišljenih poteza. Ona smatra da ovrhe moraju biti učinkovite i ne treba ih miješati sa socijalnim mjerama.
Osim deložacija, u padu su sve ovrhe. Na trgovačkim sudovima 2010. bilo je 27.397 ovršnih predmeta, a u 2014. 1850.
>> Borba protiv deložacija ne smije biti negacija prava na vlasništvo
Banke zanima isključivo gotovina, nikad nisu previše sretni bankari kad se domognu nekretnina - to je globalna pojava, nije karakteristika RH. Samo što nije dobro po pravnu sigurnost RH što se toliko štite oni koji su de iure u tuđim stanovima ili kućama ili pak oni koji su dali stan ili kuću kao kolateral u kreditnom ugovoru. Zašto nije dobro? Uzmimo primjerice Belgiju, gdje automatizmom - nakon neotplaćene 3 kreditne mjesečne rate, stan ili kuća idu na bubanj. Što govori to o Belgiji!? Da je uzorna pravna država, gdje se štiti vjerovnika (i jedna od najviše bogatih država EU). Kod nas pak još vrijedi ono čobansko, on je banci uzeo novac, proćerdao ga - i sad se navlači s policijom e da ne bi prepustio svoju nekretninu, kojom u slatkorječivoj epizodi jamčio povrat kredita. I slave se na ulici takvi tipovi, dakle oni koji su zeznuli banke. Što je pak samo rijetkim i doista uspjelo, npr. tzv. kralj pršuta i motel na prijevoju Sv. Roka, e taj je zdriblao banke i banke kao Messi. Ali sitna nejač, koja duguje po par sto tisuća kn bankama - e ti nemaju šanse u srazu s njima, čak ni čobanskim metodama. Dok se ljudi ne naviknu da moraju uredno otplaćivati kreditne rate za koje su se sami dobrovoljno zadužili, sukladno ugovoru, dotle nema sreće za ugled RH. Tko meni ne vjeruje, nek priupita službenika bilo koje banke - koja je to razlika između face koja ište kredit na šalteru i kasnije te iste face kad je ogorčen što mora platiti ratu tog istog kredita...