U prvom dijelu EIB-ove ankete o klimi za razdoblje 2021. – 2022. istražuju se stajališta građana o klimatskim promjenama u svijetu koji se ubrzano mijenja. Rezultati iz ovog priopćenja uglavnom se odnose na ponašanje građana kao pojedinaca i korake koje poduzimaju u borbi protiv klimatskih promjena.
- 86% Hrvata smatra da čine sve što im je u moći kako bi se u svakodnevnom životu borili protiv klimatskih promjena, ali većina ih ne vjeruje da tako postupaju i njihovi sunarodnjaci.
- 73% Hrvata koji razmišljaju o nabavi automobila navodi da bi se pri sljedećoj kupnji odlučili ili za hibridno ili za električno vozilo, dok bi ih se 27% i dalje opredijelilo za benzinca ili dizelaša.
- 62% Hrvata navodi da pri izboru odredišta za godišnji odmor razmišlja o klimatskim promjenama.
- 43% mladih Hrvata razmišlja o klimatskim promjenama kad traže posao.
- 40% mladih Hrvata već sad kupuje rabljenu odjeću umjesto nove.
Ovo su neki od rezultata iz drugog priopćenja o anketi o klimi za razdoblje 2021. – 2022. koje je danas objavila Europska investicijska banka (EIB). EIB je kreditna institucija Europske unije i najveći je zajmodavac na svijetu kad je riječ o projektima povezanima s djelovanjem u području klime.
Automobili na hibridni ili električni pogon traženiji su od benzinaca i dizelaša
Na pitanje o tome za kakvo bi se vozilo odlučili kod sljedeće kupnje, 73% Hrvata koji razmišljaju o nabavi automobila odgovara da bi to bilo ili hibridno ili električno vozilo. To je 46% postotnih bodova više od postotka onih koji navode da bi kupili vozilo na dizelski ili benzinski pogon (27%). Točnije, podjednak broj Hrvata odlučio bi se za vozilo na hibridni (36%) odnosno električni (37%) pogon.
Želja za električnim automobilom raste sa životnom dobi. Naime, među Hrvatima koji razmišljaju o kupnji automobila za nabavu takvog vozila posebno je zainteresirano 52% građana starijih od 65 godina (u odnosu na 34% onih u dobi od 30 do 64 godine odnosno 30% Hrvata mlađih od 30 godina). Mladi Hrvati skloniji su kupnji vozila na benzinski ili dizelski pogon. Za takva vozila odlučilo bi se njih 41%, što je 15 postotnih bodova više od kupaca u dobi od 30 do 64 godine (26%) odnosno 23 postotna boda više od ispitanika starijih od 65 godina (među kojima bi se tek 18% odlučilo za benzinca ili dizelaša). Hibridna vozila bila bi prvi izbor za Hrvate u dobi od 30 do 64 godine (njih 40% kupilo bi hibridni automobil, što je 10 postotnih bodova više od građana starijih od 65 godina (30%) odnosno 11 postotnih bodova više od Hrvata koji su mlađi od 30 godina (29%).
Istodobno, od ukupnog broja hrvatskih građana tek ih manji dio (11%) navodi da nema automobil i ne kani ga kupiti (dva postotna boda ispod prosjeka EU).
S obzirom na to da bi se 73% hrvatskih građana koji razmišljaju o kupnji automobila odlučilo za hibridno ili električno vozilo, čini se da su Hrvati podjednako skloni prelasku na nove pogonske tehnologije kao i Mađari (72%) i Slovenci (71%). Međutim, čini se da su tome skloniji od Austrijanaca (51%) i Čeha (48%).
Točnije, čini se da Hrvati nisu toliko skloni odabiru benzinskog ili dizelskog vozila jer ih tek 27% navodi da će njihov sljedeći automobil biti na tu vrstu pogona. To je 22 postotna boda manje od Austrijanaca (49 %) i 25 postotnih bodove manje od čeških ispitanika (52%). Međutim, čini se su Hrvati podjednako skloni kupnji benzinskog/dizelskog vozila kao i Mađari (28%) i Slovenci (29%).
Osim toga, 36% Hrvata koji razmišljaju o nabavi automobila navodi da bi se prilikom sljedeće kupnje odlučili za hibridno vozilo. Ta je brojka viša od one za Austrijance (28%) i Čehe (31%), ali slična je brojci za Mađare (37%).
Čini se da su Hrvati koji razmišljaju o nabavi automobila (37%), baš kao i Slovenci (35%) i Mađari (35%), skloniji kupnji električnog vozila nego što su to Austrijanci (23%), Česi (17%) i istočni Europljani promatrani kao prosjek (30%), kojima električni automobili, kako izgleda, nisu toliko privlačni.
Općenito, Europljani koji razmišljanju o kupnji automobila u pravilu su najskloniji hibridnim vozilima (39%), dok su im benzinska i dizelska vozila na drugom mjestu (33%), a električna na trećem (28%). Dok su Kinezi koji razmišljaju o nabavi automobila najskloniji kupnji električnog vozila (44%), Amerikanci bi se prvo odlučili za hibridno vozilo (38%), zatim za benzinsko ili dizelsko (33%), a tek onda za električno vozilo (29%).
Zaštita klime ili putovanje zrakoplovom na godišnji odmor?
Pri izboru odredišta za godišnji odmor 64 % Hrvata mlađih od 30 godina navodi da razmišlja o klimatskim promjenama. O tom se problemu podjednako vodi računa u svim dobnim skupinama. Međutim, više od trećine mladih ispitanika (35% u odnosu na 20% ispitanika u dobi od 30 do 64 godine odnosno 16% onih u dobi od 65 godina i starijih) navodi da će 2022. na godišnji odmor putovati zrakoplovom. Petina mladih ispitanika (19% u odnosu na 9% ispitanika u dobi od 30 do 64 godine odnosno 10% onih u dobi od 65 godina i starijih) navodi da će putovati zrakoplovom do nekog dalekog odredišta.
Kupnja odjeće, potraga za poslom i izbor banke: kako problematika klimatskih promjena utječe na odluke građana?
Čak 33% Hrvata navodi da kupuje rabljenu odjeću umjesto nove (devet postotnih bodova ispod prosjeka EU). Žene su tome sklonije nego muškarci (39% žena u odnosu na 26% muškaraca).
Kad traži posao, 40% hrvatskih građana razmišlja o klimatskim promjenama. Taj je broj ponešto viši za ispitanike u dobi od 15 do 29 godina (43%). Sveukupno gledano, 44% hrvatskih građana razmišlja o klimatskim promjenama kad bira banku ili ulaže svoju ušteđevinu.
Potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska izjavila je: „Unatoč nekim očitim generacijskim razlikama, hrvatski građani sve više prilagođavaju svoje navike u području mobilnosti i potrošnje tako što prelaze na održivija rješenja radi borbe protiv klimatskih promjena. Ti pomaci u ponašanju pojedinaca pokazuju da su ljudi svih dobi u svojem svakodnevnom životu spremni još snažnije založiti se za davanje doprinosa ublažavanju klimatske krize. Ta je namjera jasno iskazana tijekom konferencije COP26 i očit je pokazatelj podrške naporima koje ulažemo u promicanje zelene tranzicije. Zajedničkim radom možemo zaštiti Hrvatsku, a posebno njezinu predivnu obalu od razornih posljedica klimatskih promjena i drago mi je što u građanima Hrvatske vidim saveznike u toj sudbonosnoj borbi. EIB je klimatska banka EU, tako da je među njegovim ključnim zadaćama i financiranje inovativnih projekata okrenutih električnoj mobilnosti te drugim održivim rješenjima u području mobilnosti koja pridonose gradnji dekarbonizirane budućnosti za sve građane.”
Tablicu u Excelu s neobrađenim podacima za 30 zemalja obuhvaćenih anketom preuzmite ovdje. Ključni rezultati četvrtog izdanja EIB-ove ankete o klimi prikazani su na mrežnoj stranici EIB-a kojoj možete pristupiti ovdje.
Podsjetimo, radi podizanja svijesti o zaštiti i očuvanju okoliša Večernji list pokrenuo je projekt Rezolucija Zemlja.
tko je odgovarao na ta pitanja, kad se anketa provodila? kakva su pitanja bila? elektrik troši cca 20 kwh na 100 km. na hepovim punionicama, koji naplaćuje skoro 5 kuna 1 kwh, to je znači 100 kuna za 100 kilometara. ako idete na punjač preko 50 kw, i smijete puniti najviše 45 minuta. svako malo odem u neki centar, pa mi je smiješno vidjeti u anketi da 40% mladih hrvata kupuje rabljenu odjeću. koji su to bili hrvati? hrvati? oni koji pate na brendove? trenutna priča oko klimatskih promjena je čudna, klima je nešto što nije stalno, uvijek se mijenja, a mi smo prekratko na ovom svijetu da bismo mogli tvrditi da smo mi nešto uzrokovali, jednostavno jer je uzorak mjerenja premalen, kao da se ujutro probudiš, i oko podneva zaključiš da drugo jutro nećeš dočekati jer se temperatura digla za 20 stupnjeva. statistički gledajući stoljeća, promjene su tu, stalne su, uzroka im ne poznamo, al eto umišljamo si da smo mi, pa političari jurcaju da nas do groba zakopaju u troškove. jedna europljan u par dana u okoliš izbaci tolko co2, kolko jedan afrikanac čitave godine, i sad bi se on, afrikanac, trebao sustezati koristiti fosilna goriva, ona ista koja su europljanu pomogla stvoriti sve... nek se europljan svede na afrikanca, ako mu je tolko do okoliša. nek europljan dnevno potroši 2 litre vode za sve. tek onda nek kupi električni auto. jedan i drugi.