U Hrvatskoj je nezaposleno 315.438 građana, oko 70.000 ljudi radi, a ne prima plaću. Vanjski dug iznosi oko 46 milijardi eura i prelazi 100% BDP-a, a po makroekonomskim indikatorima, koji pokazuju vrijednost proizvodnje dobara i usluga, danas smo na razini od 61% od prosjeka EU. Po stopi gospodarskog rasta od 0,6% u 2011. među najnižima smo u Europi. Kao i ostatak svijeta nalazimo se usred globalizacije, kao dio postkomunističkih država još smo uvijek u tranziciji, opterećeni smo i poslijeratnom obnovom.
Kroz ratno profiterstvo, kriminal u pretvorbi i privatizaciji "isisano“ je najmanje 50 milijardi eura, korupcija nas stoji oko 12 milijardi kuna godišnje. Siromaštvo, nezaposlenost, golemi vanjski i unutarnji dugovi, visoka centralizacija države, snižena učinkovitost birokracije – to je realnost hrvatskih građana koji će 22. siječnja na referendumu, drugom u novijoj hrvatskoj povijesti, odgovoriti na pitanje: Jeste li za članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji? U kontekstu životnih problema onih koji će zaokružiti "za“ ili "protiv“ referendumsko pitanje zapravo glasi: jeste li za to da Hrvatska i dalje rješava probleme onako kako je to radila u proteklih 20 godina ili želite to raditi u zajednici s ostalim europskim narodima uz pomoć europskih fondova?
Kakav god odgovor bio, on je legitiman čin volje hrvatskog naroda, direktan izraz njegova izbora, prava i odgovornosti.
Samo zatucani seljaci i jugo nostalgicari ce glasati protiv...