Žohari, vrsta kukaca koju istinski prezire većina ljudi i koji se užasavaju onog trenutka kad vide njihove male nožice na kućnim elementima. No, čak i oni kojima su najgora noćna mora moraju im priznati njihove gotovo nevjerojatne sposobnosti. Posjeduju nevjerojatnu brzinu, mogu proći kroz gotovo svaki prorez, a njihove noge su građene da se mogu penjati i uz glatke vertikalne površine.
Izuzetno su otporni, a najveći broj insekticida im ne može ništa što predstavlja problem za ljude jer žohari mogu da prenijeti bakterije, viruse, gljivice. Osim toga, mogu uzrokovati alergije, proljev, upalu debelog crijeva, hepatitis A, antraks (crni prišt), prenose salmonele ili uzročnike tuberkuloze, piše DW.
Globalni pobjedonosni pohod
Žohar, u narodu poznat i kao bubašvaba (Blattella germanica), najrašireniji je insekt na planeti i može se reći kako nema žohara bez ljudi jer on ne živi izvan ljudskih staništa. Tog nemilog insekta prvog je opisao 1776. godine švedski biolog Carl von Linné neposredno nakon sedmogodišnjeg rata u kojem su dobri dijelovi Europe bili razoreni.
Ime je dobio iz jidiša (schocher – crn), ali do sada nije bilo jasno odakle potječe. Tim Qian Tanga s Nacionalnog sveučilišta Singapura sada je riješio zagonetku porijekla i širenja insekta, a u istraživanju je ispitan genetski materijal 281 žohara iz 17 zemalja i s pet kontinenata.
Analiza je pokazala da se žohar prije 2100 godina razvio iz azijskog žohara (Blattella asahinai), a sve do danas su ove dvije vrste vrlo slične. Insekti su se prvobitno prilagodili ljudskim naseobinama u Indiji ili Mjanmaru, a ona su se širili prema zapadu u dva smjera. Ekonomska i vojna ekspanzija islama prije otprilike 1200 godina pomogla je širenju žohara prema zapadu, a onda je pogodno tlo za širenje u ostatak svijeta prije 400 godina stvorio europski kolonijalizam – vjerojatno najviše britanski i nizozemski.
Čovjekov suputnik koji voli centralno grijanje
Tim stručnjaka je utvrdio da je čak i u ranom 18. stoljeću žohar bio dobrim dijelom ograničen na Aziju, a to se promijenilo u drugoj polovici tog stoljeća, dakle u vrijeme kada je Carl von Linné opisao te insekte. Početak globalne trgovine bio je početak pobjedonosnog pohoda žohara.
"Žohar se onda proširio po ostatku svijeta u kasnom 19. i ranom 20. stoljeću", stoji u studiji iz Singapura.
Kada žohari naiđu na zgrade i kuće s centralnim grijanjem i cijevnim vodovima, one su u idealnom okruženju, zbog čega u hladnijim krajevima znatno opada smrtnost insekta osjetljivog na hladnoću. "Uspon ljudske civilizacije prouzrokovao je evoluciju i raširenost onih vrsta, koje su se prilagodile gradskom okruženju", navodi se u studiji.
Žoharima odgovara kombinacija topline i vlage, a jedino što ne mogu podnijeti je suho okruženje zbog čega u modernim zgradama u kojima nema vlažnih uglova brzo umiru od žeđi.
Zastrašujuće otporne
Postoji još jedan razlog zašto je žohar tako uspješan u naseljavanju svijeta, a to je izuzetna otpornost na insekticide. Kemikalije ne škode previše žoharima, štoviše žohari mogu postati imuni na otrove. Preživjeli primjerci se razmnože za samo nekoliko mjeseci. S obzirom na to da žohari žive u prosjeku tri mjeseca, otpornost na insekticide se razvija vrlo brzo, jer otporni žohari prenose svoje gene sljedećoj generaciji.
Umiru oni,srecom,ja sam ih ubijala sa onim na spricu za ribanje pecnice,upalilo je,naspricam ga,za pola minute se vise ne moze kretati,ako je i dalje ziv,ne znam,ja ga pokupim sa toalet papirom i jos ga zgazim za svaki slucaj i stavim to tako u vrecicu,svezem i u kantu za smece,malo ovo sve je cudno,ali ni jedna buba i nitko na svijetu mi se toliko ne gadi poput zohara.