Ovršni postupci, zaustavljeni na šest mjeseci interventnim mjerama Vlade zbog pandemije koronavirusa, nastavljaju se sljedeći ponedjeljak. Na stare ovrhe 240.000 blokiranih dolazi prva tranša od 170.000 novih predmeta koji su već pripremljeni u uredima javnih bilježnika, preostale dvije kreću 20. studenoga i 20 siječnja. Paralelno pristižu i nove ovrhe, a prava slika bit će poznata nakon isteka moratorija na kredite, s obzirom na to da su među javnobilježničkim predmetima uglavnom komunalije: neplaćeni računi za struju, plin i vodu te telekomunikacijske usluge. U strukturi ovrha dug financijskim institucijama ima otprilike polovicu iznosa, što brojku od 170.000 ovrha na zasad nepoznat iznos duga čini – nerealnom. Toliko o statistici.
Paralelna naplata duga
Kad je posrijedi meritum problema, sustav naplate koji blokirane drži u vječnom dužničkom ropstvu, vjerovnicima naplata ide „na kapaljku“, a samo je za posrednike brz i dostižan, država kao da ne želi shvatiti uzroke. Prezaduženima je nemoguće otplatiti glavnicu jer im troškovi i zatezne kamate eksponencijalno povećavaju dug, a redoslijed naplate takav je da se prvo otplaćuju troškovi i zatezne kamate, a tek onda glavnica. Usto, ne postoji ograničenje rasta zateznih kamata pa one mogu višestruko premašiti glavnicu – unedogled. Iako je ograničenje zatezne kamate na maksimalan iznos glavnice poznavalo još rimsko pravo.
Troškove povećavaju odvjetnici, javni bilježnici i Fina. Od ovrhe su zaštićene tri četvrtine plaće, no ne postoji apsolutno zaštićeni minimum koji bi omogućio dostojanstven život pa se jednako ovršuju plaće od 15.000 kn i mirovine od 800 kn. Usto, građanima koji su na to pristali potpisivanjem ugovora prije 2008. može se ovršiti cijela plaća. Dugovi, ponajprije za kredite, prodaju se agencijama za naplatu potraživanja čije poslovanje nije uređeno posebnim zakonom čime se dužnici stavljaju u lošiji položaj u usporedbi s ugovornim odnosom koji su sklopili s bankama čije poslovanje nadziru regulatori i sva sila zakona. Događa se i da se paralelno nastavlja dug naplaćivati ovršnim postupkom koji je pokrenuo primarni vjerovnik i plaćanje agenciji. Vlada je još prije nekoliko godina obećala da će donijeti zakon o agencijama, no sad najavljuju tek izmjenu poreznog tretmana koji bi obeshrabrio vjerovnike za prodaju duga time što bi im olakšao otpise. Nakon što su već prodale milijarde.
Ni jednim od ovih problema Vlada se ne bavi, nego ušminkava stari loš zakon po hitnoj proceduri, nakon što su joj nacrt novog u javnoj raspravi „popljuvali“ svi dionici, do te mjere da ga povlači i najavljuje novu radnu skupinu za drugi novi Ovršni zakon. Ministar pravosuđa Ivan Malenica najavljuje digitalizaciju ovršnog postupka kako bi se vjerodostojne isprave mogle javnobilježničkoj komori dostaviti elektroničkim putem prema prebivalištu ovršenika, što je stvarno krucijalna stvar koja će ih spasiti, sve ubrzati i pojeftiniti, dopustite sarkazam. Uvela bi se i obveza javnim bilježnicima da u roku od 15 dana obavijeste ovršenika o postojanju duga kako bi ga mogao podmiriti ili osporiti, a Fina i bilježnici omogućavaju ovršenicima upit o dugu. Sama ideja da je dosad mogao ne znati za ovršni postupak sramotna je za sustav. Iz ovrhe će se izuzeti božićnica, regres i uskrsnica te socijalna davanja što je civilizacijski minimum. Sad dolazimo do glavne hipokrizije: deložacije iz nekretnina neće se provoditi u zimskim mjesecima od 1. studenoga do 1. travnja. Čim grane sunce, mogu van. Država će im privremeno pomoći plaćanjem najma stana, što je jedina uistinu korisna i vidljiva intervencija.
Ne pomaže im novi zakon
Najavljenog pojeftinjenja i postupka neće biti bez korekcije odvjetničkih tarifa koje su skuplje i od javnobilježničkih i od Fininih naknada. Izmjene Ovršnog zakona već su u javnoj raspravi, a usvoje li se, stupaju na snagu do kraja godine. Uskoro će i lokalni izbori, dobro vrijeme da se najavi još koji ustupak kad se formira radna skupina za novi zakon. Ili da ipak maknu to drvo i vide šumu? U kojoj je više od 300.000 prezaduženih i bankrotiranih, kojima neće pomoći izmjene postojećeg zakona ni donošenje novog jer nisu retroaktivne. To je, s obiteljima, više od 10% radno aktivnog stanovništva. Velik su uteg i za cijelo gospodarstvo, za BDP, rejtinške agencije. Ako baš nisu bitni „mali ljudi“.
VIDEO Dolaze nove ovrhe, stari problemi ostaju
Troši koliko imaš. Drugi neće plaćati tvoje račune.