WALDORFSKI PROGRAM

Problemi s otvaranjem skupine u dječjem vrtiću Fijolica u Prelogu

Waldorfska škola
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
27.02.2015.
u 07:23

U Čakovcu su jedva popunili jednu grupu, u Krapini ga nema

Topla, obiteljska atmosfera, umirujući prostor s ugodnim bojama i umjetničkim slikama, namještaj oblih rubova, stalni ritam aktivnosti, rad s prirodnim materijalima, igračke bez suvišnih detalja koje ostavljaju djeci prostora za razvoj stvaralačke fantazije...

Nije u skladu s tradicijom

Program je to koji vrtići nude roditeljima koji žele drukčiji rad s njihovom djecom. U desetak gradova i općina diljem Hrvatske danas će se obilježiti Dan waldorfske pedagogije u Hrvatskoj, a među gradovima kao što su Zagreb, Rijeka, Split i Osijek našli su se i Varaždin te međimurska općina Donji Kraljevec, u kojoj je rođen začetnik waldorfske pedagogije dr. Rudolf Steiner. Najavljeno je predavanje “Što nudi waldorfska pedagogija u razvoju djeteta – odgoj kao umjetnost” Melite Novinčak, koja u Prelogu, u dječjem vrtiću Fijolica, planira raditi s prvom grupom prema waldorfskom programu.

No, taj je program podijelio članove upravnog vijeća. Kako neslužbeno doznajemo, dio članova vjeruje da će waldorfski program dovesti do podjele među djecom na “privilegirane i one ostale”, da je riječ o zaostalom programu s početka 20. stoljeća, a smatraju i da nije u skladu s katoličkom tradicijom Preloga. Boje se da djeca iz te grupe neće biti spremna za školu, a problem je, smatraju, i poseban jelovnik i nabava opreme. Koplja se lome i zbog financiranja rada takve skupine. Odluku o programu donosi vrtić, no vlasnik mu je Grad, a Gradsko vijeće svake godine glasa o izvješću o radu te ustanove. Navodno i među gradskim vijećnicima ima otpora. Roditeljski sastanak koji se trebao održati jučer na kraju je odgođen. I dok se u Prelogu dvoji o uvođenju waldorfske pedagogije, Dječji vrtić Čakovec uveo ga je 2008.

Skuplji 150 kuna

– Imali smo prvo waldorfske jaslice, a kada su djeca navršila tri godine, prešla su u waldorfski vrtić. No, lani je većina roditelja čija su djeca polazila waldorfske jaslice upisala djecu u redovne skupine pa smo se bojali hoćemo li ih biti dovoljno za tu jednu skupinu. Sad ih imamo 23 – napominje ravnateljica Gordana Patarčec. Roditelji plaćaju 150 kuna više pa je umjesto 560, cijena 710 kuna.

Vrtići u Krapini nemaju waldorfski program.

>>Biskup: Dobit ćete župu kad povećate natalitet!

>>Izložba o antropozofu Rudolfu Steineru u bečkom MAK-u

Komentara 4

MB
Mara_B
20:31 27.02.2015.

Iz ovog, a i neki dan objavljenog članka koji se bavio nedostatkom župnika u Donjem Kraljevcu, iščitavam da kreatori vijesti u pozadini pokušavaju staviti rad dr. Rudolfa Steinera u negativan kontekst i omalovažiti i njegov rad i važnost njegovog djelovanja na području pedagogije, među mnoštvom ostalih područja kojima se bavio i u kojima je iznjedrio vrhunska, mada možda nekonvencionalna rješenja. Zabavno je što bi lokalna vlast ipak htjela koristiti Steinera kao “brand” s kojim bi privukla turiste u njegovu neuglednu rodnu kuću, ali bi paralelno htjela ostati u dobrim odnosima s Crkvom i ne širiti cijelu priču dalje, niti pokušati razumjeti opseg i važnost rada jednog od najvećih mislilaca prošlog stoljeća. Vezano za samu tematiku članka i otvaranje grupe koja nudi waldorfsku pedagogiju u vrtiću, moram napomenuti da sam i sama majka dviju djevojaka koje su prije petnaestak godina išle u istu takvu grupu u Zagrebu, u vrtiću Poletarac, koja i danas djeluje i privlači veliki interes roditelja radi izvrsnih rezultata koje djeca postižu nakon vrtića. Osobno sam imala iskustvo da me je razredna učiteljica tražila kontakt vrtića i odgajatelja, jer je rekla da je moje dijete ne samo socijalizrano i otvoreno, nego spremno pomoći drugoj djeci, što je na žalost u današnje vrijeme rijetko viđena karakteristika kod mlađeg naraštaja. Također, djeca prilikom svakog obroka izriču zahvale i s posebnom pažnjom pristupaju obrocima, što također vidim kao pozitivnu razliku u odnosu na natrpavanje sendvičima od bijelog kruha i parizera. Također smo plaćali veću naknadu za vrtić što je osiguravalo bolju prehranu i rekvizite u grupi, obzirom da je sve s čim djeca dolaze u dodir ručno izrađeno od prirodnih materijala. Ne znam smatra li se radi toga da je metoda zastarjela?(!) Na kraju, moje starije dijete je pohađalo Waldorfsku školu u Zagrebu, u sklopu koje je imalo i vjeronauk i organiziranu Svetu pričest, jer smo katolici, tako da ne vidim u čemu je sporan odnos waldorfske pedagogije prema crkvi. Čini mi se da postoji više problema u obrnutom smjeru, koji vjerujem proizlaze iz vrlo površnog poznavanja Steinerovog rada i djelovanja. Sigurna sam da kao i u svim drugim oblastima postoje dobri i loši pedagozi i dobri i loši primjeri tumačenja Steinerovog rada. Uvijek se nešto može izvući iz konteksta i tumačiti na jedan ili drugi način. Ostaje činjenica da je Steiner volio čovjeka kao najsavršenije biće na Zemlji i posvetio cijeli svoj život traženju načina da nauči ljude kako razmišljati, djelovati i hraniti se da bi se u potpunosti – i tjelesno i duhovno ostvarili. Kako to često biva – i u ovom slučaju se kroz napade pokušava omalovažiti ono što se ne razumije, jer je jednostavno – drugačije. P,S. Gle koincidencije, danas je rođendan dr. Rudolfa Steinera!

Avatar Neron
Neron
09:17 27.02.2015.

Nemam nikakvoga iskustva s waldorfskim vrtićem, no prva rečenica ovog članka mi više vuče na reklamu ovakvog pristupa, nego informaciju. Da li 23 djece upisanih ukazuje na pad interesa (jer ih je u jaslicama bilo puno više pa je jedva oformljena grupa), ili na uspjeh (jer su se pridružilo puno više djece nego što ih je otpalo)? Možda koja riječ više bi bila poučna za roditelje: da li je ovakva metoda oprečna katoličkoj vjeri jer u sebi sadrži neke vjerske komponente ili je riječ o drugačijem pristupu odgoju koji ima određenih rezultata i statistički se može pratiti (vani se ta metoda primjenjuje već duže vrijeme).

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije