U bitku za proglašenje pčele ugroženom vrstom kreću hrvatski pčelari, i to s kolegama iz susjednih zemalja. Žele tako zaštititi vrijedne radilice, ali i sebe kao proizvođače jer će to povući i veća izdvajanja države. Prvi su tom “paktu” pristupili Mađari, a uskoro će i Slovenci. Potpisana je nedavno, naime, deklaracija o suradnji između Hrvatskog pčelarskog saveza i Mađarske državne udruge pčelara, uz predstavnike resornih ministarstava.
– Da bi pčela opstala, potrebno je sve više energije i novca pa su pčelari pred zidom. Moraju puno ulagati, a suočeni su s velikim problemima na tržištu meda. I tako se pčelinji fond polako smanjuje – kaže Željko Vrbos, čelnik Hrvatskog pčelarskog saveza. Posljedično, nestajanjem pčela slabi oprašivačka aktivnost, što se odražava i na agrikulturu.
– Potpisat ćemo sporazum o suradnji sa svim zemljama u okruženju, a obveza svake potpisnice bit će obratiti se svojoj vladi. Tako ćemo ih upoznati da nisu usamljene, pa neka svaka zemlja napravi barem nešto. Cilj nam je i da se uz pomoć europarlamentaraca pokuša u Europskom parlamentu do proračunske 2021. izboriti stavka za zaštitu pčele kako bi makar jedan tretman protiv bolesti bio na trošak nacionalnog ministarstva – objašnjava Vrbos. Hrvatski će pčelarski savez sa susjedima zajednički nastupati u borbi protiv patvorina meda, u povlačenju novca EU, kao i u plasmanu meda. Vrbos upozorava da je Hrvatska izložena žestokom uvozu meda.
– Ukupno 1589 tona meda uvezeno je lani u Hrvatsku, a u prva tri mjeseca ove godine 618 tona, što je drastičan porast. Najviše je kineskog, čija je cijena izrazito niska, od 10 do 14 kuna po kilogramu, a prodaje se po 50 kuna.
Marže su višestruko nabijene i pet-šest firmi koje to rade našle su zlatnu koku – upozorava naš sugovornik i zaključuje: – Ako se držimo računice da se kilogram meda pojede po glavi stanovnika u Hrvatskoj, što je oko 4000 tona, to znači da nam za izvoz ostaje 2500 tona jer u prosjeku Hrvatska proizvede 7500 tona. No med se ne izvozi, nego ga zbog nagomilanih zaliha i uvoza domaći pčelari moraju prodavati po niskoj cijeni da bi konkurirao uvozu. To je osnovni problem hrvatskog pčelarstva, uz zaštitu pčela.
Koliko vidim slovenci su dosta napravili za pcelu. Imaju sredjene zakone, drzava investira u pcelarstvo i njegovu zastitu, na njihov prijedlog UN prihvatia " dan pcele"...a imaju i jednu najboljih autohtonih vrsti pcele, koju izvoze sirom svita. I mi smo tribali vise radit i napravit za nasu pcelu umisto da skoro samo pametujemo.