Posve neočekivano Državni hidrometeorološki zavod postao je udarna vijest, i to zbog smjene. Naime, 26. listopada Vlada je bez ikakva obrazloženja smijenila dotadašnju ravnateljicu Zavoda Natašu Strelec Mahović te na njeno mjesto imenovala Branku Ivančan Picek.
I dalje je ostalo nejasno zašto je došlo do te smjene i vašeg imenovanja. Možete li vi objasniti što se to dogodilo?
Ne mogu ništa objasniti jer nisam dio političke strukture koja donosi odluke. Dobila sam poziv iz kabineta resornog ministra zaštite okoliša i energetike sa zamolbom i prijedlogom da se prihvatim te pozicije. O smjeni svoje kolegice ne znam detalje. O tome bi trebalo pitati Ministarstvo. Nas dvije i dalje jako dobro surađujemo.
Vi ste čak bili i mentorica N. S. Mahović na njezinu doktoratu.
Da, kolegice smo od njezina dolaska u Zavod. Zajedno smo radile na projektima i na prognozi. Ja uistinu jako cijenim njen rad.
No jeste li vi sudjelovali u pisanju nacrta Zakona o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti koji je bio okidač za tu smjenu?
U njegovoj izradi nisam sudjelovala, iako sam već niz godina dio upravljačke strukture Zavoda jer sam na čelu Sektora za meteorološka istraživanja i razvoj. No sam prijedlog zakona radili su članovi Povjerenstva iz redova DHMZ-a, kolege iz Geofizičkog zavoda Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i Hrvatskog meteorološkog društva.
Je li vama išta sporno u nacrtu?
On nije idealan, no to je još uvijek prijedlog na kojem se treba raditi. Ima nekih članaka koji se mogu prilagoditi tako da svi budemo zadovoljni, od udruga i privatnog meteorološkog sektora do nas u znanstvenoj i stručnoj instituciji koji smo nadležni za područje meteorologije i hidrologije u Hrvatskoj. Mislim da je ovakvim nacrtom zakona došlo do nerazumijevanja i nespretne formulacije u nekim člancima, ali sam sigurna da nije bila ideja njime zabraniti rad udrugama meteorologa amatera jer mi dobro znamo svjetske trendove, da su udruge popularizatori meteorologije i da od njihova rada svi imamo koristi. Ipak, zna se, postoji državna mreža koja radi po određenim pravilima struke i Svjetske meteorološke organizacije, a postoji i mreža koja nije dio toga, ali može biti korisna.
Neke od udruga zbog zakona su optužile DHMZ da želi apsolutni monopol na meteorološke informacije, a da se njihov rad želi zabraniti i kriminalizirati.
Ne vidim nikakvog razloga da se ukidaju inicijative poput nekih naših dosadašnjih udruga. One su dobrodošle svakom društvu.
Znači, vama udruge meteorologa amatera mogu biti partneri?
Dapače. Naravno, ako se dogovorimo. Zakonom se zapravo htio napraviti red na području meteorološke i hidrološke djelatnosti.
A gdje postoji nered?
Nešto za što definitivno mora biti nadležna jedna državna i stručna institucija to su upozorenja na opasne vremenske klimatološke i hidrološke pojave. To su podaci kojima nije baš zgodno olako barati, već je potrebno, ako se takvi podaci iznose, naznačiti tko im je izvor. A to treba biti službena informacija, na neki način licencirana od službene i nadležne institucije. Daleko od toga da se zabranjuje rad udruga i njihov izlazak u medije. Nismo mi ti koji bismo kočili rad bilo kome, ali određena pravila moraju se znati. Ne može se dogoditi da se sad bilo tko sjeti – formirat ću svoju mrežu postaja i radit ću prognoze i upozorenja. To bi onda bio paralelni sustav, što je već i stvar sigurnosti i suvereniteta jedne zemlje.
Ova promjena na vrhu DHMZ-a izazvala je i komentare – evo do kuda smo došli, politika se petlja i u vremensku prognozu.
Mi smo državna institucija i od toga se ne može pobjeći. Nismo ni privatna ni amaterska institucija, već državni zavod čiji je rad plaćen iz državnog proračuna.
Kakva je trenutačno mreža službenih meteoroloških postaja u našoj zemlji i što nedostaje?
Daleko smo od savršenog, ali ulaskom u EU otvorena nam je mogućnost pristupa europskim fondovima i pripremili smo nekoliko projekata. Jedan je modernizacija meteorološke mreže u iznosu većem od 340 milijuna kuna, a drugi je modernizacija državne mreže praćenja kvalitete zraka u iznosu od oko 15 milijuna eura. Čak 85% tih sredstava dolazi iz fondova EU, dok 15% troškova snosi država. Sredstva su osigurana i projekti kreću s provedbom, a od njih očekujemo i veliki tehnološki skok jer u nas postoje tri radara za praćenje oblaka nad područjem kontinentalne Hrvatske, dok nam je Jadran i dalje nepokriven. A ovim će se projektom do 2020. uspostaviti radarska mreža od šest radara na području cijele Hrvatske, što će unaprijediti praćenje oblaka i rane najave oluja i u kontinentalnom dijelu zemlje i na Jadranu. Tu je još i modernizacija, potpuna automatizacija 40 glavnih meteoroloških i više od 200 klimatoloških postaja, kišomjernih postaja, postaja za kontinuirano mjerenje brzine vjetra... Svi su ti podaci jako bitni za numeričke prognostičke modele.
U Zavodu radite cijeli radni vijek, 38 godina. Što ste sve primijetili da se u tih 38 godina promijenilo, a tiče se klime?
Klimatske promjene sve su vidljivije, sve su češći razni ekstremi. No ono što se najviše osjetilo tijekom mog 38-godišnjeg rada, to je veliki i nagli tehnološki skok. Tako nešto se tijekom proteklog povijesnog razdoblja u meteorologiji nije nikada dogodilo. Sjećam se svojih početaka kada se prognoza slala telefaksom, nismo imali nikakvih numeričkih prognostičkih modela, prognoza se davala za iduća 24 sata i bila je znatno manje pouzdana. A danas imamo prognozu i za idućih deset dana. Prije u Zavodu nismo imali nijedno računalo, grafike su se crtale rukom, a danas postoje suvremeni informatički paketi. Sve je to zahtijevalo vrlo brzu prilagodbu. Sad se krenulo i s klimatološkim modeliranjem, a informacija postaje sve kvalitetnija i vjerodostojnija. Ubuduće će prognoza pokrivati razdoblje od iduća dva tjedna do mjesec dana, a točnost će biti ravna današnjoj. Unaprijedit će se i kvaliteta sezonskih prognoza.
Za sve su to potrebni i stručnjaci. Pokazuju li studenti interes za zanimanje meteorologa?
Stručnjaci iz našeg područja školuju se na Geofizičkom zavodu PMF-a i u ovom trenutku velika je potreba za njima. Koliko znam, na tržištu rada nema nezaposlenih meteorologa. To su ljudi koji su odmah nakon fakulteta spremni rješavati određene probleme i oni vrlo jednostavno nalaze posao u IT i bankarskom sektoru koji su puno bolje plaćeni sektori nego ovaj naš, državni. Iako smo mi dio državne strukture, mi nismo obična administracija. Mi smo operativna i znanstvena ustanova, a kod nas postoje velike potrebe za kvalitetnim kadrom, a naši su studenti izuzetno obrazovani. Ne trebamo se bojati za to, osim što im mi kao državna institucija ne možemo ponuditi plaću kao u privatnom sektoru. Rekla bih, onaj tko ostane kod nas veliki je entuzijast i zaljubljenik u meteorologiju i hidrologiju.
Koliko im pritom može biti motivacija preseljenje DHMZ-a u kampus Borongaj? Je li vam se teško oprostiti od divne zgrade na Griču?
Ovo je zaista prekrasna zgrada i lokacija, no duboko sam svjesna da su meteorologija i njeni zahtjevi daleko nadišli mogućnosti koje ova zgrada pruža.
Se prek tri dana je čisto nagađanje....al nek budem v krivu.