Ornitološki rezervat Vransko jezero

Promatranje ptica moglo bi biti hit i u hrvatskoj turističkoj ponudi

Turistička patrola na Vranskom jezeru i okolici
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
1/5
23.01.2022.
u 13:38

Iako "bird watching" turizam kod nas još nije razvijen kao, na primjer u Kolumbiji, ali sve više gostiju iz svijeta dolazi promatrati dvogledima gdje se to gnijezd, primjerice, čaplja danguba koja “satima dangubi na jednoj nozi”

Ornitološki rezervat parka prirode Vransko jezero zaštićeno je bogatstvo najvećeg hrvatskog jezera, odnosno cijele Dalmacije. Ipak, ne tako davno, pa čak i nakon prije nešto više od dva desetljeća proglašene zaštite i proglašenja prostora Vranskog jezera Parkom prirode, devastacija ornitološkog rezervata pa i samog lova na ptice, nerijetko se događala. Srećom, požari više ne uništavaju trsku u močvarnom staništu, liske se ne izlovljavaju, ptica je sve više, a zaštićeni prostor postaje i turistička atrakcija. A upravo takve promjene želi potaknuti Rezolucija Zemlja, najveća ekološka akcija u Hrvatskoj, koju je pokrenuo Večernji list.

Doduše, bird watching turizam kod nas još nije razvijen kao, primjerice u Kolumbiji, ali sve više gostiju iz svijeta dolazi promatrati dvogledima gdje se to gnijezde čaplja danguba koja “satima dangubi na jednoj nozi”, a zapravo čeka plijen, mali vranac… Stoga su Park prirode Vransko jezero i njegove stručne službe i ove godine u svrhu promatranja, ali i zaštite ptica proveli projekt Prstenovanje ptica na Ornitološkoj postaji na Vranskom jezeru.

– Prstenovanje je jedna od najznačajnijih aktivnosti u Parku vezanih za zaštitu prirode jer se njome prate migratorne vrste ptica koje na svom selidbenom putu prema jugu područje PP Vransko jezero koriste za prijeko potreban odmor i hranjenje. Postojanje i očuvanje područja kao što je Vransko jezero ključno je za uspjeh migracija, ali i općenito opstanak ptica – istakla je Ivana Ribić, viša stručna savjetnica za biologiju.

Park prirode Vransko Jezero
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL, ilustracija

Prstenovački kamp na Vranskom jezeru 2021. godine održan je, kako su nas izvjestili ravnatelj Parka prirode Vransko jezero Danijel Katičin i stručnjakinja Ivana Ribić, u organizaciji Javne ustanove Park prirode Vransko jezero i Zavoda za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u svojstvu Hrvatske prstenovačke centrale (HPC).

– Cilj je standardiziranim načinom prstenovanja ptica prikupljati podatke koji omogućuju praćenje stanja populacija ptica (brojnost i raznolikost), koje obitavaju na prostoru Ornitološkog rezervata i Parka prirode u periodu jesenskih migracija. Svrha je prikupljati podatke potrebne za upravljanje populacijama ptica u Parku i njihovu zaštitu – objasnili su.

Kamp je započeo 1. kolovoza, a završio 21. studenog 2021 godine. Trajao je ukupno 16 tjedana od čega 14 tjedana aktivnog prstenovanja. Sudjelovalo je 14 licenciranih prstenovača iz Hrvatske, Češke i Mađarske te 56 volontera-pomagača.

 – Ukupno je prstenovano 4346 ptica, prosječno njih 55 dnevno, a prstenovane su 82 različite vrste ptica. Najbrojnija prstenovana vrsta je trstenjak cvrkutić, potom trstenjak rogožar, veliki trstenjak, zviždak, lastavica i crnokapa grmuša – ističu u svom izvještaju iz Parka prirode. U najbrojnije prstanovane vrste još se ubrajaju crvendać, svilorepa, siva grmuša, vodomar i češljugar. Također, treba izdvojiti i kako je na kampu na Vranskom jezeru prvi put prstenovan mali sokol, a riječ je o malobrojnoj i najvjerojatnije neredovitoj zimovalici.

Vrste koje se rjeđe prstenuju na Vranskom jezeru:

  • Sijedi žalar
  • Šivalica 
  • Kukavica
  • Crnogrla strnadica
  • Mala Šljuka
  • Pršljivac
  • Svraka 
  • Velika grmuša 
  • Pupavac

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije