Velika većina ljudi smatra kako će automobili bez vozača vrlo postupno ulaziti u uporabu i da je do njihove praktične primjene ostalo još jako puno vremena. Pogrešno. Procjenjuje se kako će se broj vozila bez vozača i broj klasičnih automobila na ulicama zapadnih gradova izjednačiti već za deset godina, dok bi do 2030., automobili bez vozača mogli činiti 70 posto vozila u cestovnom prometu.
Ova tranzicija već je počela. Proizvođač elektroautomobila Tesla najavio je kako će njihov model, koji izlazi u javnost za nekoliko tjedana, u 90 posto slučajeva biti potpuno autonoman, dok će vozač preuzimati upravljač tek u nekim iznimnim situacijama. Na ulicama kalifornijskih gradova probni automobili bez vozača, najčešće u vlasništvu Googlea, Tesle ili Boscha već su potpuno uobičajena stvar i na njih se nitko previše ne obazire.
– Svakodnevno vidim barem pet automobila bez vozača u prometu, i činjenica je da se izvrsno ponašaju. Ne oduzimaju prednost, ne ubrzavaju naglo, poštuju pješake... Kao da ih vozi umirovljenik, ni traga agresiji – kaže jedan od stanovnika Mountain Viewa, gradića u Kaliforniji koji je, zbog svojih prometnih rješenja, posebno omiljeno mjesto za iskušavanje ovih automobila.
Nestaju radna mjesta
Automobili bez vozača rade uz pomoć vrlo složene kombinacije cijelog niza do sada već poznatih tehnologija kao što su GPS, radari i senzori čije podatke obrađuje središnje računalo i upravlja vozilom. Ovi automobili nikada ne voze brzinom većom od dozvoljene, nikada ne oduzimaju prednost, poštuju sve znakove na cesti... Tehnologija je toliko djelotvorna da su na milijun i pol pređenih kilometara automobila bez vozača u redovnom prometu zabilježene samo tri lakše prometne nezgode u kojima su sudjelovala ova vozila. I to ne svojom krivnjom. U sva tri slučaja u njih su se zabila vozila s vozačem.
Koliko god fascinantna i učinkovita bila tehnologija koja stoji iza ovih vozila, još su značajnije promjene koje će ova vozila donijeti u gospodarstvu i svakodnevnom životu. Prije svega, procjena je kako će se broj automobila na ulicama – smanjiti. Naime, uz kupnju kuće ili stana, kupnja automobila danas je najveći trošak koji prosječan čovjek ima tijekom svog života. S druge strane, automobili su neiskorišteni, odnosno parkirani tijekom 95 posto svog radnog vijeka. Automobili bez vozača omogućit će svojevrsno dijeljenje, odnosno situaciju da dva ili tri prijatelja zajedno kupe automobil bez vozača koji svako koristi kada mu je potreban. Jednostavno ga nazove svojim mobilnim telefonom da se u određeno vrijeme sam doveze na lokaciju gdje se jedan od njegovih vlasnika nalazi i preveze ga na željenu adresu. Parkirališnih troškova neće biti jer se automobil sam vraća u vlastitu garažu nakon obavljena prijevoza čekajući novi poziv. Ni učestalo "vozanje" neće biti velik trošak budući da će automobili bez vozača biti pokretani električnom energijom.
S druge strane, ceh ovoj transportnoj revoluciji platit će milijuni zaposlenika koji rade u klasičnoj autoindustriji. Nestankom potražnje za klasičnim automobilima vrlo brzo nestat će i radna mjesta stotina tisuća ljudi koji danas rade u tvornicama automobila, mehaničarskim radionicama... Nestat će i tisuće radnih mjesta osiguravatelja koji danas žive od izdavanja polica autoodgovornosti, zatvorit će se tisuće autoškola diljem svijeta. Nestat će, uostalom i tisuće radnih mjesta taksista. Uber je već najavio kako će sa 9000 automobila bez vozača pokriti cijeli New York, pri čemu će cijena vožnje iznositi samo nekoliko centi po kilometru jer troškova zaposlenika, odnosno vozača, neće biti. Ako mislite da je sve ovo pretjerivanje, sjetite se kako su i vlasnici videoteka prije desetak godina bili uvjereni da im nova tehnologija, u ovom slučaju brzi internet, ne može naškoditi i kako će ljudi uvijek iznajmljivati DVD-e kako bi ih pogledali kod kuće.
Automobili bez vozača utjecat će i na nestanak cijelog niza poslova u građevini i transportu. Nakon osobnih automobila, sljedeći veliki korak biti će kamioni, autobusi i građevinski strojevi bez vozača. Jer tehnologija će biti toliko razvijena da će biti dovoljno u buldožer unijeti nacrt gradilišta, a stroj će sam skinuti humus s površine buduće zgrade, iskopati temelje i otpadnu zemlju utovariti u kamion. Naravno, kamion bez vozača koji će potom otpad sam odvesti na deponij.
Ako i budu uništili dobar dio industrije i redefinirali promet, automobili bez vozača bar će znatno poboljšati sigurnost na cestama. Procjenjuje se kako će broj prometnih udesa već 2025. godine pasti za gotovo 90 posto, pri čemu će biti spašene stotine tisuća ljudskih života. Ujedno, učinak na okoliš bit će ogroman. Velika većina automobila bit će pokretana električnom energijom te će emisija štetnih plinova biti drastično smanjena, baš kao i ovisnost čovječanstva o fosilnim gorivima.
Neriješena pitanja
Naravno, do potpunog ulaska autonomnih vozila u svakodnevnu uporabu potrebno je riješiti još cijeli niz otvorenih pitanja. Nije toliko u pitanju sama tehnologija vožnje, koliko pouzdanost računalnih programa koji upravljaju ovim vozilima, pouzdanost sustava komunikacije među autonomnim automobilima, postavljanje zakonskog okvira, pitanje odgovornosti u slučaju nesreće... Vozila bez vozača otvaraju i mogućnost sasvim novih oblika terorističkih napada u kojima je moguće reprogramirati računalo da počne divljati po cesti gazeći sve pred sobom... Ipak, sva ova pitanja rješiva su i ne treba sumnjati kako će vrlo brzo proizvođači automobila bez vozača na sve ovo naći odgovor.
– U sljedećih nekoliko godina netko će predstaviti autonomno vozilo na tržištu, i to je nešto na što trebamo biti spremni i imati pripremljen odgovor – ustvrdio je prije nekoliko dana tijekom CES-a glavni direktor Forda Mark Fields.
Budućnost je očito već došla, i tehnološka revolucija je pred vratima. Samo je pitanje vremena kada ćemo vidjeti prvi automobil bez vozača na hrvatskim cestama. A na to, gotovo je sigurno, nećemo još dugo čekati.
