Prometne nesreće, nažalost, česta su pojava na hrvatskih cestama. Tko su se, primjerice, od 14. do 16. srpnja dogodile čak 134 prometne nesreće s nastradalim osobama, od kojih 35 pripadaju kategoriji teških prometnih nesreća. Prema podacima Ravnateljstva policije, dogodile su se četiri nesreće s poginulim osobama i 31 nesreća s teško ozlijeđenim osobama. U navedenim teškim prometnim nesrećama, četiri osobe smrtno su stradale, 34 osobe zadobile su teške tjelesne ozljede, a 12 osoba lakše je ozlijeđeno. Ukupno je ozlijeđeno 175 osoba. Predstavljaju li na cestama veću opasnost brzi ili spori vozači, za Večernji TV komentirao je prometni stručnjak i sudski vještak za promet Goran Husinec
"Brzi, svakako. Brzina je, koliko god to odbijali prihvatiti, nešto što je strašno opasno. Godinama analiziram prometne nesreće kao sudski vještak, godišnje i po 400 nesreća obradim, i u većini slučajeva je brzina kombinirana s nekim drugim rizičnim faktorom upravo kobni uzrok", kazao je.
"Teza da su spori vozači češće krivci je proizašla iz toga što su najčešće spori vozači oni koji voze lošije generalno pa uzrokuju nesreću, ali ne zbog brzine već zbog toga što su loši vozači. Uvijek je kod brzine problem to što eksponencijalno snažno raste opasnost porastom brzine. Svaka brzina preko 110 kilometara na sat, prema američkim istraživanjima, jer izuzetno opasna", navodi Husinec.
"Nije stvar automobila i vozača, međutim na autocesti se dogodi da automobil naleti na oštar predmet na cesti. Pri 120-130 kilometara na sat još ćete moći usporiti i pokušati preuzeti kontrolu ako vam pukne guma pa ako se i prevrnete veće su šanse za preživljavanje s manjim ozljedama, ali pri 180-200 na sat nema vam spasa. Britansko pak istraživanje pokazuje da je između 65 i 70 kilometara na sat fatalnost nesreća u prometu dvostruko veća", pojasnio je stručnjak.
VEZANI ČLANCI:
Spori i prespori vozači stvaraju nervozu onih iza sebe koji se onda upuštaju u preticanja i gdje ne bi trebalo.