Astronomija

Prošlo je 20 godina otkako nam je teleskop Hubble otkrio nebo u boji

Hubble ilustracija
NASA/MAK
23.04.2010.
u 19:55

Teleskop se rodio u mukama, optika mu je bila pogrešno proračunata, a u popravke je uloženo mnogo novca. Sve je nadoknađeno novim poimanjem svemira!

Slavilo se kad je lansiran 24. travnja 1990. godine. NASA i Europska svemirska agencija u orbitu su, iznad svih atmosferskih kolebanja koja kvare sliku dubokoga svemira, postavile optički teleskop s glavnim zrcalom od samo 2,4 metra. Ali on je za spoznaju svemira učinio više nego golemi teleskopi sa zrcalima promjera i osam metara! Otkrio nam je posve novi svijet međuzvjezdanih plinova, daleke galaksije, a i planeti Sunčeva sustava izgledali su kao da je ondje poslana sonda koja ih izbliza snima.

Astronomi su prvi put mogli uz pomoć Hubblea točno izračunati kojom se brzinom svemir širi, a detaljne i reljefne slike koje je slao, a i dalje na Zemlju, posve su promijenile vizure onoga što kroz prozore svemirskih brodova vide junaci znanstveno-fantastičnih priča.

Orbitalni teleskop Hubble rađao se u mukama. Da bi se posve nova slika svemira mogla dobiti iz orbite, zapisano je u astronomskoj literaturi još 1923. godine. Dogovor da ga se sagradi pao je 1970. Iščekujući prvu sliku s Hubblea svima se smrklo kad su otkrili da je glavno zrcalo bilo pogrešno uglavljeno. Od 1993. do 2009. bilo je pet, što iznuđenih, što planiranih servisnih misija. Međutim, muku je nadmašilo sve što je Hubble donio!

Kao jedini svemirski teleskop koji je dizajniran da ga astronauti mogu servisirati njegovi su uređaji triput zamjenjivani boljima i osjetljivijima. Gotovo je bio izgubljen nakon tragedije shuttlea Columbia koji je nosio opremu za njegovu obnovu. I posljednja misija - koja mu je produljila život najmanje do 2014. godine - toliko je odgađana da se teleskop spustio vrlo nisko te je za tu misiju bio postavljen i drugi shuttle koji bi priskočio u pomoć pođe li nešto naopako posadi Atlantisa.

Hubble je sada na visini od prilično dobrih 560 kilometara i nove misije prema orbitalnom teleskopu nisu predviđene. Polako će gubiti visinu i za više od deset godina trebao bi kontrolirano izgorjeti u atmosferi. Prednost što je u niskoj Zemljinoj orbiti pa ga se može popravljati ima i jedan nedostatak koji astronomi i te kako osjete: oko Zemlje se okrene cijeli krug za 96-97 minuta. To znači da na jedan dio neba njegova optika može biti usmjerena mnogo kraće nego što bi to astronomi željeli kad žele prodrijeti u veće dubine svemira odakle je svjetlost mnogo slabija pa se teleskopski senzori trebaju izlagati mnogo duže.

S nedostacima ili bez njih, Hubble je danas najpoznatiji astronomski instrument i dugo će to ostati, iako već danas u orbiti ima teleskopa koji ga u mnogočemu nadmašuju.

Komentara 6

UK
Ugo Kajvez
16:25 24.04.2010.

24.04.2010. u 06:41h riousa je napisao/la: \"Al se ti pravis mozak pises ljudima na engleskom ....\" . Ako ne razumiješ globalni jezik (engleski) onda taman da napišem prijevod, nećeš razumijeti o ćemu govori članak ..... . Inače namjera je bilaa da se vidi da je to znanstveni rad učenjaka u orginalu .....

UK
Ugo Kajvez
23:39 23.04.2010.

\"Astronomi su prvi put mogli uz pomoć Hubblea točno izračunati kojom se brzinom svemir širi, ....\" . Ahem .... mali zez .... evo zašto .. najnovije .... . Gravitational-self-force-based explanation for the Pioneer-anomaly and the Cosmological red-shift: leading to static model of the universe By: Hasmukh K. Tank From: Space Applications Centre of Indian Space Research Organization 22/695, Krishna-Dham-2, Vejalpur, Ahmedabad – 380 051, India Date: 20th February 2010 . Based on the strikingly matching values of decelerations of: Pioneer-10, Pioneer-11, Galileo and Ulysses space-probes with the deceleration of the cosmologically red-shifting photons, and the ‘critical acceleration’ of Modified Newtonian Dynamics [MOND], this letter proposes that all these decelerations are because of ‘gravitational-self-force’ of the object’s own gravity. This new explanation for the cosmological red-shift leads to static model of the universe. . . The Details The strikingly equal amounts of carefully measured1 anomalous decelerations of all the four space probes: For Pioneer-10, a = (8.09  0.2) x 10-10 meters / sec2 For Pioneer-11, a = (8.56  0.15) x 10-10 meters / sec2 For Ulysses, a = (12  3) x 10-10 meters / sec2 For Galileo, a = (8.0  3) x 10-10 meters / sec2 and their perfect matching with the deceleration of cosmologically red-shifting photons can not be an accidental coincidence. For Cosmologically-red-shifted-photon a = 6.87 x 10-10 meters / sec2 = H0 c The reason why the deceleration of cosmologically red-shifting photon is slightly less is because: when the extra-galactic-photons enter our own milky-way-galaxy, they experience some gravitational blue-shift. So, the strikingly matching values of five different decelerations can not be ignored by a scientific mind. Moreover, this value of deceleration also matches with the ‘critical-acceleration’, a = 1.2 x 10-10 meters/sec2, of the Modified Newtonian Dynamics [MOND] devised to explain the ‘flattening of galaxies’ rotation-curves’. . itd ......

RI
riousa
06:41 24.04.2010.

Al se ti pravis mozak pises ljudima na engleskom. U ostalom ja znam i bez teleskopa da je nebo plavo sunce zuto ili crveno mijesec zut a i zvijezde crvenkaste plavkaste zuckaste .jos uz to nemam pojma sta je iko ista otkrio u svemiru. Sve te teorije macku orep. Mozes samo gledat i cudit se a da neko nesto otkrije sumljam. Samo lupaju neke teorije bezveze. Covijek nezna sta je drvo a koristi ga godinama sve sto zna o drvetu je da je biljka i da moze biti vise vrsta drveta to je sve. Isto tako za sve oko covijeka za sve ima ime a on je to ime izmislio svojom inteligencijom a u stvari sta je to uistinu nezna. Kao sto sam reko mozes samo gledat i diviti se to je sve a brojke i teorije neka svako cuva zasebe.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije