Iako o štednji ne razgovaraju sa svojim roditeljima, a ni vršnjacima, čak 87 posto učenika od petog do osmog razreda u Hrvatskoj od džeparca kojim raspolažu mjesečno, a koji prosječno iznosi 125,34 kune, uspiju svaki mjesec uštedjeti 59 kuna. Na godišnjoj razini stariji osnovnoškolci uštede i do 713 kuna, pokazalo je to prvo provedeno istraživanje o financijskim navikama učenika koje je u okviru projekta “MAFIN – Mala akademija financija” provela Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava.
Često posuđuju prijateljima
Glavni cilj projekta MAFIN, koji UMFO provodi u suradnji s Večernjim listom, Ekonomskim fakultetom u Zagrebu, Ministarstvom obrazovanja, znanosti i tehnologije te Agencijom za odgoj i obrazovanje, unapređenje je financijske pismenosti i odgovornog financijskog ponašanja djece u osnovnim školama, a istraživanje u kojem je sudjelovalo 715 učenika od 10 do 15 godina iz cijele Hrvatske provele su docentice Ekonomskog fakulteta Dajana Barbić i Andrea Lučić.
– Financijski educirani učenici odgovorniji su u financijskim odlukama koje će ih pratiti kroz cijeli život, a o kojima će ovisiti i njihova kvaliteta života – poručila je Dijana Bojčeta Markoja, direktorica UMFO-a.
Svaki drugi učenik, pokazalo je istraživanje, vodi svoj osobni proračun, a 60 posto njih postavlja si i financijske ciljeve. Ušteđevinu učenici najviše troše na hranu i piće, a najmanje novca troše na kozmetiku i videoigrice. Na kino potroše 34 posto, a na sport 43 posto onoga što su uštedjeli.
– Dječaci su spremni potrošiti više na tehnologiju, dok djevojčice više troše na modu. Stariji učenici iz viših razreda i učenici iz većih gradova više troše na izlaske od mlađih učenika te onih iz manjih gradova – istaknule su docentice Barbić i Lučić.
Među ispitanim učenicima 67 posto njih navelo je da štedi kako bi si mogli kupiti što žele, 42,6 posto ispitanika kao razlog zbog kojeg odvajaju svoj džeparac na stranu ističe želju za posjedovanjem više novca, dok 22,5 posto ispitanika štedi od svog džeparca kako bi si kupili nove gadgete i tehnologiju. Među učenicima koji su sudjelovali u istraživanju provođenom u dvije faze 55 posto njih navodi da novac kojim raspolažu nerijetko posuđuju prijateljima.
Bez obzira na to što o štednji ne razgovaraju s roditeljima, učenici navode da bi ih roditelji podržali u namjeri štednje te da misle da je štednja itekako dobra ideja. Ipak, na stavove o štednji među vršnjacima najviše utječe stav da prijatelji misle da je štednja dobra ideja.
Pozitivni stavovi o štednji
Istraživanje je pokazalo da financijska edukacija ima znatan utjecaj na odgovorno financijsko ponašanje i stavove o štednji djece. Utjecaj je veći čak i od razine obrazovanja roditelja.
– Istraživanje je pokazalo kako djeca imaju iznimno pozitivne stavove o štednji. Djeca pretežito vjeruju da bi ih roditelji podržali u štednji, štednju doživljavaju kao nešto zabavno, korisno i pozitivno. Nadalje, vjeruju da je štednja pod njihovom kontrolom i imaju namjeru uštedjeti nešto novca u sljedeća tri mjeseca – navode Dajana Barbić i Andrea Lučić.
VIDEO: Ministar Fuchs otkrio kako će se odvijati nastava do kraja školske godine i po kojim će se pravilima cijepiti nastavnici
