Prva beba rođena iz presađene maternice umrle darovateljice rođena je u Brazilu. Nekoliko beba od 2013. već je rođeno iz presađene maternice živih donorica, ali ovo je prvi put da je zdravo dijete rođeno iz maternice preminule žene. Djevojčica teška 2550 grama rođena je carskim rezom u 35. tjednu trudnoće, objavio je početkom prosinca dr. Dani Eisenberg, ginekolog u bolnici sveučilišta São Paulo u Brazilu, koji je vodio istraživanje.
Beba napreduje i doji
Operacija je detaljno opisana u časopisu The Lancet. Prethodilo joj je deset drugih pokušaja u SAD-u, Turskoj i Češkoj.
Postupak presađivanja maternice trajao je deset i pol sati. Ženi (32) rođenoj bez maternice presađena je maternica 45-godišnjakinje koja je prethodno prirodnim putem rodila troje djece, a umrla je od moždanog udara. Pet mjeseci nakon transplantacije kod primateljice se pojavilo menstrualno krvarenje. Kada je postalo očito da je njezino tijelo prihvatilo organ, liječnici su joj sedam mjeseci nakon transplantacije implantirali oplođeno jajašce. Naime, ona je četiri mjeseca prije transplantacije imala ciklus in vitro oplodnje (IVF) i dobiveni zameci tada su kriokonzervirani. Tri dana nakon poroda, žena i njezino novorođenče pušteni su kući. U dobi od sedam mjeseci i 20 dana, kada je pisan izvještaj o ovom liječničkom pothvatu, beba je težila 7,2 kilograma i majka ju je dojila. Prva beba nakon presađivanja maternice žive davateljice rodila se u Švedskoj u rujnu 2013. Nakon toga provedeno je 39 takvih postupaka, iz kojih je rođeno 11-ero djece. Slučajevi doniranja maternice bilježe se uglavnom unutar obitelji. Neplodnost muči 10 do 15 posto parova fertilne dobi, a u toj grupi jedna od 500 žena ima anomalije maternice. Održiv postupak presađivanja maternice preminulih žena mogao bi znatno povećati dostupnost ovog organa i time mogućnost rađanja ženama koje to ne mogu.
U medicinskom smislu ovaj postupak nesumnjivo ima perspektivu, dok u etičkom otvara niz pitanja, navodi prof. Lada Zibar, nefrologinja iz KB-a Merkur i predsjednica Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju Liječničke komore.
Etičke dvojbe
– Transplantacije otgana inače spašavaju život, a ovdje to nije slučaj. Drugi mogući etički problem je da se fetus već u maternici izlaže eksperimentalnoj situaciji, a ne znamo za eventualne posljedice koje mogu nastupiti. Nadalje, dogodi li se tijekom te trudnoće nešto zbog čega morate prekinuti trudnoću i izvaditi uterus, kako završava čedo? To su neke otvorene etičke dvojbe u slučaju mogućih komplikacija. Uz to, dijete se rađa pod imunosupresijom, pod brojnim lijekovima. Žena je izložena bar trima kirurškim zahvatima: transplantaciji, carskom rezu i vađenju uterusa nakon trudnoće, jer uterus nije vitalni organ i zašto bi žena bila izložena imunosupresiji ako joj više ne treba? – nabraja prof. Zibar brojna etička pitanja koja otvara ovakva praksa.
Napominje i kako ocu djeteta treba objasniti sve o mogućim rizicima jer i bi i on morao dati informirani pristanak za ovaj, zasad još uvijek eksperimentalni postupak.
Pogledajte i video: Bebe poznatih rođene u 2018.
