Europska komisija danas prvi put objavljuje svoje ekonomske preporuke za Hrvatsku, i to na temelju rebalansiranog hrvatskog proračuna i dokumenata koji u skoroj budućnosti obvezuju Hrvatsku na uvođenje novog poreza na nekretnine, onog za koji je premijer Zoran Milanović izjavio da će se “svim raspoloživim sredstvima boriti da ne bude potreban, bez obzira na to što smo ga obećali Europskoj komisiji”.
Izvori iz EU kažu da su i mnoge druge zemlje u ranijim ekonomskim preporukama Bruxellesa dobivale uputu da prebace porezni teret s rada na okoliš ili nekretnine pa se takva preporuka može s velikom vjerojatnošću očekivati danas i za Hrvatsku.
Zagrizanje metka
U dokumentu zvanom Program konvergencije 2014.-2017. Hrvatska je obećala Komisiji da se “u 2016. predviđa uvođenje vrijednosnog poreza na nekretnine”, no premijer Milanović nakon toga je u razgovoru za HTV reterirao od tog obećanja. U Europskoj komisiji, kako neslužbeno doznajemo, ipak su uzeli u obzir ono što je Vlada poslala u obliku službenog dokumenta, a ne ono što je premijer kasnije izjavljivao. Očekuje se stoga da će Komisija danas zaključiti da je, nakon posljednjeg rebalansa hrvatskog proračuna i sa svim mjerama najavljenima u hrvatskom Programu konvergencije, Hrvatska na putu da manje-više dosegne ciljeve zadane u Proceduri prekomjernog deficita. Prema posljednjoj ekonomskoj prognozi EK od 5. svibnja, na koju se Komisija oslanjala u izradi ekonomskih preporuka za Hrvatsku, deficit hrvatskog proračuna u 2014. trebao bi biti -3,8 posto, a u 2015. -3,1 posto BDP-a. To je unutar ciljeva koje su Komisija i Vijeće EU zadali za hrvatski deficit, a ti ciljevi su bili -4,6 posto BDP-a u 2014., zatim -3,5 posto BDP-a u 2015. i konačno -2,7 posto BDP-a u 2016. godini.
Nakon što je zadala te ciljeve, Komisija je u Proceduri prekomjernog deficita poticala Vladu da najveći dio rezanja deficita obavi odmah u prvoj godini, odnosno 2014., a premijer Milanović otkrio je da su iz EK to obrazlagali tvrdnjom da je bolje “zagristi metak” odmah, a ne kasnije.
– Prilagodba od 2,3 posto BDP-a – u prvoj godini, koliko je preporučila EK, golema je prilagodba. Možemo “zagristi metak”, ali ne i cijeli okvir i redenik – rekao je Milanović 20. ožujka nakon sastanka s Ollijem Rehnom. Na kraju je ipak Milanovićeva Vlada pristala zagristi i metak i redenik, a potpredsjednik Europske komisije Siim Kallas izjavio je prije mjesec dana da je Hrvatska sada na putu da dosegne zadani cilj u smanjenju deficita.
Olli Rehn je u međuvremenu prestao raditi kao europski povjerenik za ekonomska pitanja: početkom travnja napustio je Komisiju i posvetio se kampanji za izbor u Europski parlament, a sada je izabran kao zastupnik.
U današnjem nalazu Komisije o provedenim mjerama za smanjenje deficita bit će istaknuto kako mjera prebacivanja dijela uplata za beneficirani radni staž iz II. u I. mirovinski stup nije strukturna, već jednokratna mjera.
Zasad bez sankcija
Među ostalim preporukama koje će EK dati danas obznaniti za Hrvatsku očekuje se da će se tražiti povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva mjerama poticanja izvozno orijentiranih poduzeća. Preporuke koje danas predloži Komisija bit će usvojene na Vijeću u lipnju i srpnju, a zatim će ih Hrvatska morati provesti i javiti natrag Bruxellesu kako ih je provela. Nisu sve zemlje Europske unije uvijek revne u implementiranju preporuka, ali Bruxelles dosad nikad nije primijenio sankcije zbog neispunjavanja preporuka.
– Gruba procjena unutar Komisije je da je trećina svih dosad izdanih preporuka implementirana, druga trećina je u fazi implementacije, a treća trećina je u fazi rasprave. Nije dosad bilo nijedne preporuke za neku strukturnu reformu koju bi zemlja članica potpuno ignorirala. Ako ništa drugo, barem raspravljamo – rekao je uoči današnje objave jedan visoki dužnosnik Europske komisije koji je želio ostati anoniman.
>> Državni dug u 2013. povećan 20 posto, ubijaju nas kamate
pitam se do kada ce hr politicari nekažnjeno potpisivati obaveze koji se ticu naroda bez da su dobili odobrenje od istog....nekretnine su nešto što ljudima nije padalo s neba nego su se generacijama odricali da bi došli do njih i,, sada premijer i ostala bagra koja nema pojma što znaci graditi kucu, koja nema pojma što znaci jesti stari kruh da bi klincima jednog dana osigurali krov nad glavom, uvođenjem dodatnog poreza želi kazniti te vrijedne i skrome ljude što su ulagali i gradili ovu zemlju. što je svojim rukama napravio g. milanovic? ili itko od tih politicara? pa kojim pravom onda potpisuju obaveze u ime naroda?