Građevinski sektor jedan je od rijetkih sektora koji je prošle godine povećao broj zaposlenih radnika za oko sedam tisuća u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Po ukupnoj zaposlenosti, građevinarstvo je trenutačno s približno 124 tisuće zaposlenih radnika treći najbrojniji sektor u zemlji, nakon prerađivačke industrije i trgovine. Ipak, s kim god u toj branši pričate kaže da će ljudi biti glavna kočnica za obnovu potresom uništenih područja. I prije zadnjeg potresa, tvrtke u tom sektoru imale su do pet tisuća nepopunjenih radnih mjesta, koja nisu uspjeli popuniti ni na stranim tržištima.
Lani su građevinari angažirali oko 23 tisuće stranih radnika, a Mirjana Čagalj, potpredsjednica graditeljskog sektora pri HGK, očekuje da će svi oni ostati raditi te će da tvrtke morati angažirati još desetak tisuća novih stranaca. U posljednje vrijeme otvoreni su kanali za zapošljavanje iz Indije, drugih azijskih zemalja te Ukrajine.
Vidović skeptičan
Zavod za zapošljavanje odlučio je pojačati svoj program zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba putem javnih radova na području Sisačko-moslavačke županije, za početak za 500 osoba, a bude li interesa i potrebe taj se broj može i povećati. Ljudi koji rade na tim poslovima primaju minimalnu plaću, koja je od ove godine 3400 kuna neto, a dobivaju i plaćen prijevoz. Davorko Vidović, saborski zastupnik iz Siska i čovjek koji se u HGK godinama bavio tržištem rada, uvjeren je da taj potez može imati neku socijalnu komponentu, ali njime se neće riješiti manjak radnika u građevini.
– Javni radovi su za ljude koji su dugo na burzi i uglavnom se radi o osobama koje su teže zapošljive. Tih 500 ljudi koji se spominju eventualno se može angažirati na raščišćavanju ruševina, ali oni nisu velik radni potencijal na koji se može računati – ističe Vidović. Bojan Horvačić, član uprave i direktor Tehnike, kaže da građevinski sektor i bez poslova na obnovi nema dovoljno ljudi.
– Bili smo spremni financirati srednjoškolsko obrazovanje, nudili smo stipendije, ali nismo naišli na velik odziv. Iz postojećeg bazena nemate odakle uzimati ljude, nešto malo još se može naći radnika u susjednim zemljama, ali tržište se okreće radnicima iz Indije i Ukrajine – kaže Horvačić.
Njegova je tvrtka uz pomoć agencija za zapošljavanje trenutačno zaposlila 40 tesara iz Ukrajine i zadovoljni su kako su se snašli. Mirjana Štagalj nešto je optimističnija te kaže da će se naći neko rješenje.
– Obnova nije počela, ali tvrtke se pripremaju. Postoje novi oblici gradnje koji ne uključuju klasično zidanje, pa će se i oni koristiti. To su blokovi pripremljeni u tvornici koji se gotovi dopremaju i montiraju. Veliki zidovi, stropovi i ploče se proizvedu u tvornici, takvi dođu na teren i montiraju se. Te kuće imaju sve moguće ateste, samo kod nas nije uobičajena takva gradnja – ističe Čagalj.
Montažne kuće
Josip Mihalić iz tvrtke Jedinstvo Krapina kaže da njegova tvrtka dnevno može isporučiti tri montažne kuće i cijena im je od 800 do 1100 eura po kvadratu, ovisno o opremi.
– Mi svaki dan izvozimo pet kamiona takvih objekata u Njemačku, Austriju, Finsku... To je brza, jeftina i zdrava gradnja – kaže Mihalić. Njegova tvrtka zapošljava 900 radnika, nema stranaca.
– Ako dajete realnu plaću, radnika ima. U Hrvatskoj se 66 posto ljudi žali na sve, ali nisu svi baš realni – ističe Mihalić te kaže da svoje radnike nalazi u krugu od 20-ak kilometara od Krapine. Čagalj uvjerava da se i u građevini može dobro zaraditi te da dobro plaćeni poslovođe i majstori mjesečno primaju i po deset tisuća kuna.
– Javni radovi su dobro rješenje jer netko tko je bio dugo nezaposlen javnim radovima stječe određene vještine i s vremenom se može osposobiti da u nekoj građevinskoj tvrtki radi za veću plaću. Plaća od 3500 kuna nije mala za to područje i za ljude koji su bez posla. Rad je dobar i za psihu, dođete kući umorni, ne mislite o problemima, ističe Čagalj. Za razliku od nje, Davorko Vidović nije tako optimističan.
– Jedno od rješenja je novi zakon o strancima koji omogućava angažiranje radnika izvana bez teškoća. Vidim to kao jedino moguće rješenje za kompenziranje očiglednog nedostatka radnika. Ni novac, ni politička volja, ni projekti neće biti problem kao nedostatak kvalificiranih i pomoćnih radnika da se održi poželjna dinamika građevinskih radova na području Banovine – kaže Vidović.
Brza procedura za zapošljavanje 20-ak građevinskih struka
Od ove su godine ukinute kvote za zapošljavanje stranaca, ali uvedena je obveza poslodavaca da traže mišljenje, odnosno analizu stanja na tržištu rada od Zavoda za zapošljavanje prije nego što zaposle stranca.
HZZ je odmah naveo da analiza neće biti potrebna za 40-ak zanimanja među kojima je i dvadesetak zanimanja iz građevinske struke: zidar, tesar, armirač, betonirac, zavarivač, fasader, monter građevinskih elemenata, rukovatelj građevinskim strojevima, klesar, rukovatelj kranom, stolar, radnik visokogradnje, radnik niskogradnje, monter cjevovoda, soboslikar i ličilac, krovopokrivač, vodoinstalater, elektroinstalater, instalater grijanja i klimatizacije, hidroizolater, monter metalnih konstrukcija, polagač keramičkih pločica, podopolagač, izolater te limar, bravar i elektromonter. Brza procedura predviđena je i za vozače, mehaničarske struke te kožare, nacionalne kuhare, slastičare, pekare, programere...
Pentras se po skelama za 3400 kn netto i onda cudjenje gdje su radnici