Logor Danica, udaljen samo nekoliko kilometara od središta Koprivnice, nalazio se na prostoru istoimene napuštene tvornice kemijskih proizvoda koja je prestala raditi netom prije početka Drugog svjetskog rata.
Tisuće zatočenika
Osnovan je u travnju 1941. godine, a postojao je do rujna 1942. godine. Bio je to prvi logor (sabirni, radni i koncentracijski) u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH). Kroz logor je prošlo oko 5000 zatočenika od kojih je po narodnosti bilo Srba, Hrvata, Židova, a među zatočenicima bilo je i nešto žena i djece.
Brojni građani već dulje vrijeme pitaju se zašto se taj nekadašnji logor ne pretvori u memorijalni centar.
- Sigurno je da taj memorijalni kompleks ima veći turistički potencijal, vjerojatno ćemo ići s jednim programom na europske fondove, ali za sada mislimo da niti možemo niti je ekonomska situacija u društvu takva da razmišljamo o nekoj drugoj fazi ekspanzije toga muzejskog sadržaja - istaknuo je ravnatelj koprivničkog muzeja Marijan Špoljar, naglasivši da od svih objekata na memorijalnom kompleksu Danica danas nije u funkciji samo muzejska zbirka.
Nema više opasnosti
Dodao je da su unatrag nekoliko godina puno učinili da se tog kompleksa više nitko ne mora sramiti, da se zaustavi proces propadanja i da objekti više ne budu opasni za ljude. Bivše činovničke kuće nisu obnovljene (u vlasništvu su Grada), ali su zato, kaže, popravljene i promijenjene sve površine staza, platoa i amfiteatra koje su građene od cigle, prebojani su objekti memorijalnog zida i ulaznog objekta/skulpture, pri kraju je uređenje originalnih staza iz 80-ih godina, postavljeni su cvjetnjaci i uskoro dolaze klupe, osposobljena je rasvjeta na objektu...
- Sve je to u funkciji ponovnog oživljavanja kompleksa u memorijalnom, turističkom i edukativnom smislu. To je područje prve industrijalizacije Koprivnice, s više velikih tvorničkih kompleksa, s primjerima rane industrijske arhitekture, na primjer vodotoranj, a sve je to dio povijesti - istaknuo je ravnatelj Špoljar.
