Otporno američko gospodarstvo, skroman ali stabilan rast u eurozoni i iznadprosječna dobit poduzeća pružali su podršku dionicama tijekom cijele godine. Pad inflacije i promjena smjera središnjih banaka prema ukidanju restriktivnih mjera monetarne politike, osim što su pružili podršku obvezničkim tržištima, pridonijeli su i pozitivnom raspoloženju na dioničkim tržištima. Globalni referentni dionički indeks MSCI All Country World porastao je za 19,1% u prva tri kvartala, dosegnuvši novi povijesni maksimum, isto kao i američki S&P 500 koji je zabilježio rast od 22,1%. Domaći indeks Zagrebačke burze - Crobex također je ostvario dobre rezultate s gotovo 16% rasta, nadmašivši primjerice njemački DAX koji je ojačao 15,4%. Prinosi državnih obveznica postupno se smanjuju praćeni povremenim fazama volatilnosti.
Prinos na 10-godišnju američku državnu obveznicu smanjio se s 3,88% na početku godine na 3,78% krajem rujna, dok je prinos na usporedivu njemačku obveznicu neznatno porastao s 2,02% na 2,06%. Kod državnih obveznica promjena je najvećim dijelom bila na kratkoročnom dijelu krivulje prinosa, pri čemu su prinosi na američke i njemačke obveznice pali, održavajući trend prema strmijem nagibu krivulje prinosa na državne obveznice. Tijekom istog razdoblja, prinos na generičku 10-godišnju hrvatsku obveznicu bez kupona smanjio se s 3,33% na 3,26%, potaknut i povećanjem kreditnog rejtinga na A- od strane agencija Standard & Poor´s i Fitch.
Ulazak u zadnji kvartal s fokusom na gospodarski rast
Tijekom ljetnih mjeseci tržišni fokus preselio se s inflacije na gospodarski rast. Inflacija je pala na 2,5% u SAD-u i na 1,8% u eurozoni, stoga više ne predstavlja razlog za zabrinutost središnjih banaka. Pažnja je sada usmjerena na ljetno slabljenje američkog tržišta rada, što je potaknulo Fed da na sastanku u rujnu smanji kamatne stope za 50 baznih bodova, s raspona od 5,25% - 5,50% na 4,75% - 5,00%. S druge strane, novi podaci za rujan o tržištu rada i potrošnji pružili su potvrdu otpornosti američkog gospodarstva, koje je i dalje podržano padom inflacije, što ponovno povećava kupovnu moć potrošača.
U budućnosti, Fed planira nastaviti s postupnim snižavanjem kamatnih stopa, s ciljem vraćanja monetarne politike na neutralnu razinu (stope oko 3%) do kraja 2025. godine. Sličan put predviđa se i za ECB, s ciljanom stopom od 2% do kraja 2025. (kamata na depozite kod ECB-a trenutačno iznosi 3,5%). U nadolazećim mjesecima u fokusu će biti i predsjednička kampanja u SAD-u. Vrlo je vjerojatno da će utrka za predsjednika između Harris i Trumpa biti neizvjesna do samog kraja. Ostale važne teme uključuju slabost kineskog gospodarstva, pri čemu kineske vlasti sada pojačavaju poticajne mjere. Sporiji rast od očekivanog u Kini s jedne strane pomaže smanjenju inflacije na globalnoj razini, ali s druge stvara slabost u globalnoj trgovini, što objašnjava zašto eurozona raste sporije nego prije pandemije. Utjecaj geopolitičke situacije bio je umjeren tijekom godine, ali nedavna ozbiljna eskalacija na Bliskom istoku donosi dodatnu neizvjesnost, uz porast cijena nafte za više od 7% (do 8. listopada), s još uvijek ograničenim utjecajem na financijska tržišta.
Što se tiče tržišnog scenarija, inflacija koja je blizu cilja, umjeren, ali pozitivan gospodarski rast i smanjenje kamatnih stopa središnjih banaka mogu se smatrati idealnom kombinacijom. Osnovni scenarij predviđa pozitivan rast u SAD-u uz znakove normalizacije tržišta rada te umjeren rast u eurozoni. Veličina usporavanja u SAD-u i predsjednička kampanja mogu izazvati povremene volatilnosti na tržištima. Prema osnovnom (tj. najvjerojatnijem) scenariju, rast tržišta dionica mogao bi se nastaviti kako tržište postupno uračunava nastavak ciklusa rasta 2025., 2026. i potencijalno nakon toga. Procijenjene vrijednosti dionica čine se nategnutima, posebno u SAD-u, a izbori bi mogli donijeti volatilnost, kako je već spomenuto, no kontinuirani gospodarski rast ostaje snažan potporni faktor.
Tržište obveznica i dalje je privlačno, jer prihodi od kupona nadmašuju inflaciju, središnje banke provode ciklus popuštanja u sve više dezinflacijskom okruženju, a obveznice pružaju zaštitu portfelja u slučaju neočekivanih makroekonomskih usporavanja.
Kako investirati?
Osnovni scenarij za središnje banke i tržišta predviđa normalizaciju monetarne politike u kontekstu kontinuiranog rasta bez inflacijskih pritisaka. Činjenica da i tržišta obveznica uračunavaju scenarij normalizacije monetarne politike sugerira da kombinacija izloženosti duraciji obveznica i rizičnijoj imovini može pomoći ublažiti potencijalne skokove volatilnosti (na primjer, kao što je to bio slučaj prošlog kolovoza). Pravilna diversifikacija između glavnih klasa imovine (dionice, obveznice, tržište novca), u skladu s profilom rizičnosti svakog ulagatelja, ostaje važeća strategija za nadolazeće razdoblje. Iako je scenarij snižavanja kamatnih stopa većinom uračunat, tržište obveznica i dalje zadržava privlačnost. Naime, s ponovnim porastom nagiba krivulje prinosa, dugoročne obveznice postaju privlačnije od kratkoročnih obveznica. Također, srednje do dugoročne stope i dalje imaju prostor za pad (i stoga nude kapitalne dobitke) u slučaju neočekivanog usporavanja globalnog gospodarstva, čime bi se ublažila volatilnost rizičnih vrsta imovine. Za investitore koji imaju višak likvidnosti na svojim računima, čini se razumnim povećati izloženost tržištu obveznica u ovim početnim fazama ciklusa popuštanja monetarne politike.
Ovo je promidžbeni sadržaj. Prije donošenja konačne odluke o ulaganju, svaki ulagatelj obvezan je upoznati se s sadržajem Prospekta i Pravila, Ključnim podacima (informacijama) za ulagatelje te ex-ante prikazom troškova i naknada. Svi navedeni dokumenti dostupni su na mrežnim stranicama društva Eurizon Asset Management Croatia d.o.o. (dalje u tekstu: Društvo) www.eurizoncapital.com/hr, distributera te u svim poslovnicama Privredne banke Zagreb d.d., distributera fondova pod upravljanjem Društva.
Iznesene informacije, mišljenja, analize, zaključci, prognoze i projekcije isključivo su u informativne svrhe i ne predstavljaju investicijski savjet ili preporuku glede kupnje, držanja ili prodaje financijskih instrumenata, niti ponudu ili poziv na davanje ponude. Iznesene analize i očekivanja temelje se na javno dostupnim informacijama. Rizici povezani s ulaganjem u financijske, novčane ili investicijske instrumente koji su predmet teksta nisu u cijelosti objašnjeni. Više o rizicima vezanim uz ulaganje u svaki pojedini fond i portfelje pod upravljanjem Društva možete saznati na www.eurizoncapital.com/hr.
