Državno tužiteljstvo Republike Njemačke zbog nedostataka dokaza neće pokrenuti proces protiv prvooptuženog za ubojstvo ruskog špijuna 2006. godine. To je potvrdio i sam Dmitri Kovtun, kako javlja Interfax. Njemačko je tužiteljstvo istraživalo umiješanost Kovtuna u ubojstvo Litvinenka koji je otrovan radioaktivnim polonijem 210.
Tužiteljstvo je 6. studenoga objavilo da je donesena odluka da se neće nastaviti istraga jer ne mogu sa sigurnošću utvrditi je li Kovtun polonij nabavio u Njemačkoj, odnosno je li uopće posjedovao polonij unatoč osnovanoj sumnji jer su u stanu njegove bivše supruge pronađeni tragovi radioaktivne tvari.
Kovtun koji se i sam našao u bolnici zbog otrovanja izjavio je kako je pravda pobijedila te da je to prvi korak, no sada rusko tužiteljstvo također mora zaustaviti daljnje istrage i proces protiv Andreja Lugovoja koji slovi kao nalogodavac ubojstva. No, ministar vanjskih poslova Velike Britanije, David Miliband, u svojem posljednjem posjetu Rusiji naglasio je da Britanija inzistira na izručenju Lugovoja, što službeni Kremlj za sada odbacuje.
Razmirice u diplomatskim krugovima doveli su do toga da je Velika Britanija u jednom trenutku ruske dužnosnike poslala nazad u domovinu, na što je Ruska Federacija odgovorila zatvaranjem dvaju podružnica British Councila.
Unatoč napetosti Miliband i njegov ruski kolega Sergej Lavrov početkom mjeseca najavili su da ponovno žele ojačati svoje diplomatske veze.
Borba protiv vjetrenjača
Aleksandr Valterovič Litvinenko bio je časnik ruske državne službe za sigurnost (FSB), a kasnije se pretvorio u disidenta i pisca. Bivši špijun pozornost je privukao 1998. godine kada je otvoreno optužio svoga nadređenog da je naredio ubojstvo ruskog tajkuna Borisa Berezovskog. Nakon što se našao na meti bivših kolega i pravosuđa, Litvinenko je pobjegao u Veliku Britaniju gdje mu je odobren politički azil.
Za boravka u Britaniji napisao je dvije knjige u kojima je iznosio žestoke optužbe protiv bivšega ruskog predsjednika Vladimira Putina. Litvinenko je bivšeg kagebeovca optužio za terorističke napade koji su trebali potvrditi Putinova politička stajališta te ga dovesti do željene predsjedničke funkcije. Također je naveo da je ruski predsjednik naručio ubojstvo ruske novinarke i borca za ljudska prava Ane Politkovskaje.
Dana 1. studenoga 2006. godine Litvinenko je hospitaliziran te je tri tjedna kasnije preminuo u bolnici zbog trovanja polonijem 210. Ovaj je incident bio jedan od prvih javnih slučaja trovanja radioaktivnom tvari zbog čega se strahuje kako bi upravo taj slučaj mogao inicirati daljnje slične napade.
Litvinenko je još za vrijeme svog rada za državni FSB naglašavao da ima dokaze o povezanosti organiziranog kriminala i ruskih tajnih službi te je po nekim informacijama o tome obavijestio i tadašnjeg predsjednika Borisa Jeljcina.
Ana Politkovskaja, ohrabrena informacijama koje je nesmetano objavljivao Litvinenko u Londonu, u javnost je pustila informaciju o umiješanosti Putina u teroristički napad u moskovskom kazalištu kada je ubijeno 39 terorista i najmanje 129 taoca. Politkovskaja je nakon duge borbe s vlasti ubijena u svojoj zgradi iste godine kao i Litvinenko.
