Pučka pravobraniteljica Lora Vidović u ponedjeljak je Saboru predala Izvješće za 2013. godinu.
Izvješće prvi put objedinjuje zaštitu i promociju ljudskih prava i sloboda, suzbijanje diskriminacije i djelovanje Nacionalnog preventivnog mehanizma, donoseći analizu i ocjenu stanja ljudskih prava u Hrvatskoj, priopćila je.
- Godinu je obilježio najveći broj predmeta u dvadesetogodišnjoj povijesti ove institucije - njih 3021, a samo u odnosu na prethodnu godinu riječ je o porastu od 63 posto. I dalje je najveći broj pritužitelja iz Zagreba i središnje Hrvatske, što govori o nedovoljnoj dostupnosti Ureda građanima iz udaljenijih sredina. Najveće povećanje broja pritužbi i upita odnosi se na područje stambenog zbrinjavanja, postupanja policijskih službenika, prava na zdravlje odnosno zdravstveno osiguranje, provođenje ovrha, područje vlasničkih i stambenih odnosa te graditeljstva i prostornog uređenja.
Nekoliko je sustavnih problema koji se provlače kroz mnoga područja našega rada. To je loša usklađenost propisa, često njihova kontradiktornost te neujednačena i dugotrajna provedba upravnoga postupka, osobito pri odlučivanju o žalbi, što rezultira time da građani svoja prava ne mogu ostvariti dovoljno brzo. Kada tome pridodamo lošu informiranost o tome kome se pritužiti kako bismo zaštitili neko svoje pravo, dobivamo posvemašnji osjećaj izgubljenosti građana u susretu s upravom. Administrativni aparat u mnogim resorima i dalje nema dostatne kapacitete za pravovremeno i kvalitetno postupanje po zahtjevima građana.
Položaj etničkih odnosno nacionalnih manjina i dalje nije na zadovoljavajućoj razini, kako u pogledu dosljedne provedbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, tako i u pogledu učinkovitog suzbijanja diskriminacije, osobito pripadnika srpske i romske nacionalne manjine. Izmjene zakona i institucionalnog okvira dovele su do novog zastoja u ostvarenju prava na obnovu i stambeno zbrinjavanje te je jasno kako se postojeći sustav stambenog zbrinjavanja teško može smatrati učinkovitim i održivim. Godinu su obilježila i iskazivanja mržnje spram manjinskih skupina općenito, koje su se očitovale u neprimjerenom govoru te govoru mržnje u javnosti, ali i aktima mržnje, što govori kako još puno moramo učiniti kako bismo postali društvo koje prihvaća različitosti.
Ostvarenje socijalnih prava također je otežano, mreža socijalnih usluga nedostatna i neujednačena. I dalje zabrinjavaju socijalne naknade koje su nedopustivo niske, često nedostatne za podmirenje osnovnih životnih potreba, pri čemu su u posebno težak položaj dovedene starije osobe bez mirovine. Socijalno stanovanje nije sustavno riješeno, a uređenje potpore beskućnicima prepušteno je isključivo lokalnim razinama vlasti. Ovršenicima bi trebalo pružiti adekvatne informacije kako bi mogli zaštitili svoja prava, ali potreban je i bolji nadzor financijskih institucija, kao i usklađene mjere socijalne politike koje bi trebale ublažiti negativne učinke ovršnih postupaka na najsiromašnije građane.
Kada promatramo prava osoba lišenih slobode, jedan od najčešćih uzročnika povreda ili ograničavanja njihovih prava i dalje su prenapučeni uvjeti smještaja i kvaliteta pružanja zdravstvene zaštite. Potrebno je bolje zakonski regulirati postupak lišavanja slobode osoba s duševnim smetnja te ojačati službe za zaštitu mentalnog zdravlja na lokalnoj razini, kako bi se potreba za smještajem u psihijatrijsku ustanovu bez pristanka osobe svela na najmanju mogući mjeru.
Istovremeno sa širenjem nadležnosti i značajnim povećanjem broja pritužbi i upita građana, proračun Ureda pučke pravobraniteljice nakon 2012. kontinuirano pada, unatoč preporukama i dokumentima Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda i Europske unije. Normativno jačanje ovlasti, bez osiguravanja potrebnih ljudskih i prostornih uvjeta za njihovo obnašanje, u konačnici znače slabljenje institucije, od koje građani opravdano očekuju prepoznatljivost u javnosti, uključenost u društvena zbivanja koja se tiču ljudskih prava te prije svega, učinkovitost u rješavanju njihovih pritužbi - piše u priopćenju pučke pravobraniteljice.
>> Pravobraniteljica: Važno je odgovoriti na očekivanja građana koji se zalažu za referendum
institut pravobranitelja, svih, treba osnažiti financijski i ovlastima. ovako predstavljaju instancu koja detektira probleme, ali nema pravo predlaganja i nametanja rješenja-a tu svrhu mogu ispuniti i 'komentari čitatelja'.