Nakon sedam dana glasanja jučer je u Rusiji završio povijesni referendum o ustavnim promjenama kojima si predsjednik Vladimir Putin namjerava produljiti mogućnost obnašanja liderske funkcije sve do 2036. godine. Iako su rezultati referenduma bili objavljeni tek po zaključenju ovog izdanja, naširoko se vjerovalo da je natpolovična većina onih koji su glasali podržala ustavne promjene. Da je tako, dokazuju i izlazne ankete koje su objavljene u ponedjeljak u jeku glasanja i koje su predviđale da će podršku Putinovu ustavu pružiti čak 76 posto ispitanika. Glasanje je trajalo sedam dana zbog pandemije koronavirusa kako bi se smanjila navala na birališta.
Nema ustupanja teritorija
Putin je u ožujku u brižno smišljenoj parlamentarnoj proceduri, koju su kritičari nazvali igrokazom, najavio da će Rusija provesti veliku ustavnu reformu koja će uključivati najvažniju pojedinost – resetiranje njegovih mandata na nulu. Odnosno, na sljedećim predsjedničkim izborima 2024. godine, na kojima se prema dosadašnjem ustavu ne bi mogao kandidirati, to će mu biti omogućeno jer će na izbore izaći kao da dosad nije odradio nijedan mandat. Referendum je trebao biti održan još 22. travnja, na 150. rođendan diktatora Vladimira Iljiča Lenjina, ali odgođen je zbog pandemije koronavirusa.
Rusi tijekom proteklog tjedna nisu glasali za novi ustav, već za više od stotinu amandmana na postojeći ustav. Promjene koje to donosi nisu male: osim što će se ruski predsjednik moći kandidirati za još dva mandata, za sve je buduće lidere uklonjena odredba da se čelnik države može natjecati za dva mandata “zaredom”. Taj “zaredom” postaje prošlost i budući predsjednici Rusije imat će slična ograničenja kao i američki ili hrvatski šef države. Predsjednik će ubuduće morati živjeti 25 godina u Rusiji prije kandidature (prije je bilo deset), a najvažniji dužnosnici neće smjeti imati državljanstvo druge zemlje. Parlament će, pak, dobiti mogućnost imenovanja premijera, a dosad ga je samo potvrđivao na prijedlog predsjednika.
Zatim, ruski ustav dobiva primat ispred svih međunarodnih zakona. Predsjednik će moći smjenjivati loše suce te će zapošljavati članove sigurnosnih agencija. Državno vijeće, dosad savjetodavno tijelo, dobiva ustavnu zadaću. Uvrštena su i dva ekonomska prijedloga. Minimalna plaća neće smjeti biti “niža od minimalnih troškova života”. Drugi je amandman sadržajniji: mirovine će rasti kako bude rasla stopa inflacije. Osim ovih, krucijalnih amandmana, vlasti su pažljivo uvrstile i neke koji su više simbolični kako bi se među konzervativnim Rusima povećavala popularnost predloženih rješenja. Brak će biti definiran kao zajednica muškarca i žene, ruski će jezik dobiti svoje mjesto u ustavu, spomenut će se i “vjera Rusa u Boga”, ali će zemlja ostati sekularna država. Zabranjivat će se davanje ruskog teritorija drugim zemljama što analitičari povezuju s aneksijom Krima. Posebnu će brigu zemlja posvećivati djeci.
– Kako vrijeme prolazi, Putin je sve konzervativniji. To je vidljivo u ovim ustavnim promjenama, konzervativnoj ideologiji njegove stranke Jedinstvene Rusije, njegovim javnim istupima – smatra Davor Boban, profesor sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti i dobar poznavatelj Rusije. On pritom dodaje da promjena ustava ne bi trebala znatno promijeniti Putinov međunarodni položaj, osim što će naići na više kritika zbog koncentracije političke moći u svojim rukama.
Jučer je kanal RT, bivši Russia Today, svojim gledateljima prikazivao reakcije Rusa na biralištima. Iako je kanal blizak Kremlju, uredno su emitirali glasove onih koji su se žestoko protivili tome da se predsjedniku omogući da vlada praktički dokad želi, a to su uglavnom bili mladi. Drugi su pak govorili da će podržati amandmane, a jedan je građanin naglasio da mu je najvažnija odredba o primatu ruskog zakona nad međunarodnim. Glasalo se o svim amandmanima u paketu.
“Putin neće opet na izbore”
U analizi RT-a, objavljenom na portalu tog kanala, istaknuto je da je zemlji potreban novi ustav jer je ona potpuno drugačija u odnosu na 1993. kada je tijekom neuspješne vladavine Borisa Jeljcina donesen temeljni dokument zemlje. U toj je analizi usto napisano da se “Putin vjerojatno ne planira kandidirati za predsjednika 2024.”, što je suprotno zaključcima većine promatrača. Za isti je kanal Martin McCauley, irski povjesničar specijaliziran za Rusiju, izrekao zanimljiv stav: s ovim amandmanima to će biti prvi “jedinstveno ruski” ustav u povijesti, dok su prethodni imali uzore na Zapadu.
Profesora Bobana, autora nekoliko knjiga o Rusiji, pitali smo kako bi ocijenio opći razvoj demokracije u zemlji.
– Kakav razvoj demokracije? Jedno od obilježja demokracije jest mehanizam provjere i ravnoteže, a taj mehanizam nikada nije bio razvijen u Rusiji. Od 2000. samo je još slabiji. Iako bi ove ustavne promjene to trebale djelomično promijeniti zbog veće uloge parlamenta u sastavljanju vlade i njezinoj kontroli, stvarni odnosi moći u ruskom političkom sustavu takvi su da do toga vjerojatno neće doći. Što se tiče slobode medija, ljudskih prava i ostalih problema povezanih s kvalitetom demokracije u nekoj zemlji, stanje se nije poboljšalo – zaključuje Boban.
Zanimljivo, Komunistička stranka pobunila se protiv donošenja ustava i pozvala na glas protiv zbog prevelike koncentracije moći koji on daje predsjedniku. Cinici bi rekli da Putina danas i komunisti uče granicama vlasti jednog čovjeka.
kolko neznanja... ruski ustav je iz 1993.e-, kojim je jeljcin prisvojio svu vlast, prema uputama amera koji su i pisali ustav! njime su manipulirali, a on jadnik vjerovao, sve do 1995-e, kao se okreće i budi, a onda postaje 'pijanac'. nakon 27 godina, i velikih promjena u međunarodnim odnosima, ali i u samoj rusiji, vrijeme je da se nešto mijenja i u ustavu, i prilagodi ga novom modernom dobu. ovim izmjenama predsjednik gubi (to mediji vam ne žele naglasiti, uopće to ne spominju...) ogroman dio ovlasti, koje nazad preuzima parlament, i donji i gornji dom, koji sad predlaže premijera, predsjednik ka može ali i ne mora prihvatiti, al onda riskira borbu sa parlamentom, čija je zadnja u tom slučaju. i to vam mediji prešućuju, pitajte zašto. sudovi dobivaju veću autonomiju, a jedna sud totalnu neovisnost. opće pravilo u svijetu je da se nakon mijenjanja ovlasti dužnosnika dosadašnji mandati se više ne broje. druga stvar je što to neki iskoriste za još koji mandat, ali... dal će to putin iskoristiti, ne zna se. protiv putina je cijela zapadna mašinerija, kojoj smeta jaka i stabilna rusija, jer iz rusije se izvlače ogromni profiti, a slaba rusija ne može štiti ni svoje saveznike, koje onda jednog po jednog amer guta. dovoljno ste stari i znate čitati i pratite događanja zadnjih 20-30 godina, pa vidite što se događalo nakon raspada sssr-a, tko je ušao u čije dvorište i što radi kad njemu netko želi napraviti slično. u americi se za mjesto predsjednika nude ljudi sa skoro 80 godina...