Premda se nakon proglašenja pobjednika na međunarodnom natječaju za
idejno rješenje novog terminala Zračne luke Zagreb činilo da je
donesena konačna odluka o tome čiji će potpis nositi novi aerodrom,
ipak nije tako.
Prilika za Fostera, Bana
Pobjednička vizija novog putničkog terminala Jure Radića, Branka Kincla
i Velimira Neidhardta, čija bi izvedba, prema njihovoj vlastitoj
procjeni, stajala od 280 do 300 milijuna eura, većinskim suvlasnicima
zračne luke – hrvatskoj Vladi i Gradu Zagrebu preskupa je.
Zato Vlada i Grad osnivaju zajedničku radnu skupinu koja će procijeniti
“financijsku težinu” svih pet nagrađenih radova s tog međunarodnog
natječaja i tek potom donijeti odluku prema kojoj će se projeku graditi
novi terminal. Premijer Ivo Sanader je, naime, poručio da je to zato
što je “Hrvatska u situaciji u kojoj nemamo pravo potrošiti ni kunu
viška”.
Tako se i nakon provedenog natječaja otvorila prilika da se novi
terminal gradi prema viziji svjetskih arhitekata Normana Fostera,
Shigeru Bana ili pak Zahe Hadid, koji su osvojili treće, drugo, odnosno
peto mjesto; ili, pak, prema ideji hrvatsko-engleskog tima GA Towera
151 i Studija A, koji su se plasirali na četvrto mjesto. Arhitekt Jerko
Rošin, predsjednik ocjenjivačkog žirija na tom natječaju, tvrdi da se
pri odabiru najboljeg rada cijena nije uzimala u obzir, jer sam
natječaj nije zahtijevao da autori predaju i ponudu za izvedbeni
projekt, iz koje bi se iščitala njegova financijska vrijednost.
Žiri je ocjenjivao arhitekturu svakog rada te njegova tehnološka i prometna rješenja.
Kratki rokovi
Nameće se pitanje nije li se takvim propozicijama natječaja i naknadim
financijskim procjenjivanjem nagrađenih projekata nepotrebno potrošilo
vrijeme kada se zna da su rokovi za izgradnju novog terminala do 2012.
godine i sada prekratki?
– Procjena neće dugo trajati jer je riječ o samo pet radova – odgovorio
je Rošin. Boško Matković, direktor Zračne luke Zagreb, pak, kaže da su
prema natječajnoj dokumentaciji arhitekti trebali izraditi projekt
novog terminala čija izvedba ne bi prelazila 240 milijuna eura.
– Želimo provjeriti bi li gradnja prema pobjedničkom radu zaista
stajala od 280 do 300 milijuna eura, kao što su to autori izjavili
nakon pobjede i usporedili s cijenom ostalih nagrađenih projekata –
rekao je Boško Matković koji kaže da je za taj iznos doznao iz novina.
Jure Radić, direktor Instituta građevinarstva Hrvatske, danas nije bio
dostupan pa nismo mogli čuti njegov komentar na dodatnu procjenu
radova. Inače, od Radićeve pobjede podiglo se puno prašine, jer ga se
optuživalo da je natječaj namješten a projekt plagijat. On je na to bio
uzvratio kako ga optužuju zbog jala.
T. Picula traži 40 milijuna kuna komunalnog doprinosa
Izgradnju terminala sufinancirat će Vlada, Grad i Zračna luka Zagreb i to tako što će ZLZ od Europske investicijske banke dobiti kredit koji će iznositi polovinu potrebne svote, a Vlada i Grad u omjeru 60:40 posto osigurali bi drugu polovinu tog iznosa. I Grad V. Gorica i Zagrebačka županija suvlasnici su aerodroma, no zbog malih proračuna neće sudjelovati u financiranju. Gorički gradonačelinik T. Picula bio je obećao da će zato ZLZ osloboditi komunalnog doprinosa, ali je ipak najavio naplatu tih 40 milijuna kuna. Ljutit je jer je Vlada Gorici naplatila devet milijuna kuna za zemljište za buduće groblje. Iz HDZ-a mu odgovoraju da je u tome pronašao alibi, jer je on Vladi jedini u RH naplatio doprinose za autocestu, obilaznicu...
