Premijer Tihomir Orešković najavio je da će od 2017. godine uvesti porez na nekretnine, i to one nekretnine koje nisu u funkciji. Riječ je o, objasnio je, kućama koje su već godinama prazne, u raspadu i nekretninama koje se ne koriste. Hoće li to baš biti tako, treba pričekati dok se ne pripremi barem radna verzija novog zakona.
Nedovoljno podataka
Ministar financija Zdravko Marić kazao je jučer da iz njegovih usta nećemo čuti najave novih poreza i promjena u poreznom sustavu dok ne napravi podrobnu analizu i dok u dobrom dijelu nije siguran u određene smjernice. – Ovo je vrlo izazovna godina s proračunskog i gospodarskog aspekta. Moja je namjera da u poreznom sustavu ne radimo nikakve zahvate. Za uvođenje poreza na nekretnine potrebno je napraviti puno predradnji i nije ga moguće uvesti preko noći – objasnio je ministar Marić. Hrvatski je nekretninski fond iznimno bogat te uz približno 1,5 milijuna stanova i kuća u kojima ljudi žive, popisom stanovništva popisano je i oko 700 tisuća ostalih nekretnina – kuća za odmor, apartmana, kuća u kojima se privremeno boravi, napuštenih objekata i slično. Iz premijerovih se izjava može iščitati da bi porez na nekretnine koristio da smanji javni dug i potrebe države za novim zaduživanjem, a “nekretnine koje se raspadaju” baš i nisu neka porezna baza. Kod nas su i sada nekretnine oporezovane, ali putem komunalnih naknada od kojih se godišnje prikupi oko dvije milijarde kuna. Povrh toga, 150 milijuna kuna prikupi se od vikendica. Dok je bio ministar financija, Slavko Linić također je pokušao s porezom na nekretnine koji bi za prvu nekretninu bio sličan iznosu komunalne naknade, dok bi ostali, uz brojna porezna oslobođenja, plaćali 1,5 posto na poreznu osnovicu. Nova vlada tek treba odgovoriti na niz otvorenih pitanja, primjerice hoće li novi porez biti prihod središnje države, kako se čini iz premijerovih izjava, ili će ga prepustiti lokalnim vlastima. Ako bi to bio samo prihod središnje države, tada bi lokalne vlasti tražile da se zadrže komunalne naknade pa bismo imali porez na porez.
Anka Mrak Taritaš, dojučerašnja ministrica graditeljstva, smatra da bi administracija i na lokalnoj i na državnoj razini trebala žestoko prionuti poslu da oporezivanje počne s početkom 2017. godine. Njezino je ministarstvo počelo s evidentiranjem nekretnina, ali u registru je tek manji broj stanova i kuća koji su prodani nakon rujna 2015. godine. U bazi e-nekretnine automatski se upisuju i legalizirane nekretnine, tako da će najuredniji papiri biti upravo za približno 600 tisuća kuća koje su sagrađene bez papira, koliko bi ih do kraja postupka trebalo biti legalizirano.
Olakšice vezati uz nekretnine
U registru se mora naći svaka nekretnina, a jedan od stručnjaka uključen u cijeli posao kaže da i Apisu treba najmanje pola godine da pripremi informatičku podlogu. Nova će vlada, ako se doista krene tim putem, morati izabrati metodologiju masovne procjene po kvartovima, kako se ne bi dogodilo da zakon padne na Ustavnom sudu kao i slovenski jer su se građani masovno žalili na procjene. – Ozbiljan tim ljudi morao bi raditi cijelu godinu. Također treba razgraničiti način poreznih olakšica jer bi se one trebale vezati uz nekretnine, a ne uz ljude. Kalifornija je pogriješila pa je umirovljenike oslobodila plaćanja poreza, a pokazalo se da mnogi imaju vile milijunske vrijednosti, ističe bivša ministrica. Ne ulazeći u političke i socijalne razloge, porez na nekretnine jedan je od najkompliciranijih poreza, skup je i donosi relativno malo novca u odnosu na trud i resurse koji se ulažu u njegovu naplatu.
>> Orešković: Uvest ćemo porez na nekretnine, ali na one koje nisu u funkciji
odmah uvesti porez tim bogatunima koji imaju po pet šest nekretnina a sedamdeset posto ljudi jedva krpa kraj s krajem.