Hrvatske banke plivaju u višku likvidnosti: 11 milijardi eura tog viška drže na računima HNB-a, a i ukupni depoziti su impresivni: 36 milijardi eura. Zna li se da su depoziti glavni izvor za financiranje kredita, pa se trošak kamate u izračunu nacionalne referentne stope (NRS) temeljio na podacima o tim izvorima, porazan je podatak da je ulazak u eurozonu, zbog odricanja od NRS-a kao baze za izračun kamata i prelazak na euribor koji dirigira Europska središnja banka – donio rast kamata. Uz deklarativnu konstataciju da smo ulaskom u eurozonu manje rizični i da bi nam kamate da smo ostali izvan eurozone bile – veće. Euribor je dosad koristio manji dio dužnika, sad ga po sili zakona moraju koristiti svi.
Za stare kredite i dalje NRS
– Uvođenje eura dovelo je do toga da su kamatne stope u Hrvatskoj osjetno niže nego što bi bile da nije pristupila europodručju zbog oslobađanja nove likvidnosti, smanjenih troškova regulacije i rizika zemlje. U prošloj su godini uglavnom rasle sporije u usporedbi s drugim državama koje su prije uvele euro, a osobito u usporedbi s državama koje nisu i ne namjeravaju pristupiti europodručju, poput Mađarske, Rumunjske, Češke i Poljske – tvrde u Hrvatskoj udruzi banaka, no Erste banka koja je od početka godine povećala kamatne stope na nove stambene kredite pojašnjava da je to učinila upravo zbog prelaska na šestomjesečni euribor kao referentnu kamatnu stopu umjesto šestomjesečnog NRS1 za eure.
– Njegova je vrijednost tijekom posljednjih mjeseci, kao posljedica promjene politika središnjih banaka te rasta ključnih kamatnih stopa, znatno porasla te trenutačno iznosi 2,82 posto – kažu u Erste banci čije su kamate za stambene kredite sada u rasponu od 2,90 do 3,78 posto, što je povećanje od 0,5 postotnih bodova.
U HUB-u kažu kako su, prema zadnjim podacima HNB-a, blago povećane kamatne stope pa je tako prosječna kamata za novoodobrene stambene kredite bez valutne klauzule 3,32 posto, što je rast od 0,5 postotnih bodova u odnosu na isto razdoblje 2021., dok je kod novoodobrenih stambenih kredita s valutnom klauzulom 3,06 posto što je povećanje od 0,43 postotna boda. Za novoodobrene nenamjenske kredite s valutnom klauzulom u studenom 2022. iznosila je 5,25 posto, što je rast od 0,99 postotnih bodova na godišnjoj razini, bez valutne klauzule 4,82 posto i niža je za 1,25 postotnih bodova. Za stare kredite koji su već u otplati, a kamata im je definirana u skladu s NRS-om i dalje će se primjenjivati NRS za promjenjivi dio kamatne stope, a HNB ga u tu svrhu nastavlja tromjesečno izračunavati.
Loš 'tajming'
– Umjesto NRS-a kao referentna kamatna stopa koristit će se euribor koji je i do sada koristio manji dio građana. Daljnje kretanje kamatnih stopa za nove kredite ovisit će o monetarnoj politici ECB-a – konstatiraju u HUB-u.
Građane potiču da biraju fiksnu kamatnu stopu, "fiksiraju" postojeću ugovorenu promjenjivu ili refinanciraju kredite onima s fiksnom kamatom.
– U Hrvatskoj je posljednjih godina porastao postotak građana koji koriste fiksne ili kombinirane kamatne stope. U ožujku 2022. fiksnu ili kombiniranu kamatnu stopu koristilo je 62 posto potrošača, dok ih 38 posto ima promjenjivu. Kod promjenjivih je s oko 67 posto najzastupljenija referentna kamatna stopa NRS koji bitno sporije raste u odnosu na euribor – kažu u HUB-u kojem su banke prepustile odgovor na upit o rastu kamata, a uz Erste koji je priznao rast, jedino je Zaba poručila da ih nije podizala, ni na stare, ni na nove kredite, a trenutačno ima i akciju s nižom fiksnom kamatom za gotovinske kredite.
Bankari ne prognoziraju bitniji rast kamata u Hrvatskoj upravo zbog razine likvidnosti i ukidanja valutnog rizika, no trend je ipak lagano uzlazni. Prema Bloombergovu istraživanju, središnje bi banke u srpnju mogle posustati s povećanjem kamatnih stopa.
Osim što smo ušli u eurozonu u razdoblju povijesno rekordne inflacije i najgoreg odnosa eura i dolara u 20 godina, standardu građana, ali ni poduzećima, nikako ne ide u prilog ni poskupljenje otplate duga koje će imati oni s kreditima vezanim uz euribor. Ono što je politički Vlada smatrala dobrim predizbornim "tajmingom" i kanila se okititi lovorikama ulaska u Schengen i eurozonu, moglo bi se pretvoriti u bumerang. Jer – "tajming" je evidentno loš.
VIDEO Milanović o Banožiću: 'Neka ga njegov šef pozove, on je njegov dečko'
Pa zar nije Plenkovic rekao da uvodenjem eura nece porasti cijene ili troskovi. Salji Plenki policiju i uhvati te lopove i strpaj ih u zatvor.