Povijesni \"usud\" kao da je htio da dvojica križevačkih publicista isti dan uđu u posljednju \"bitku\" za stjecanje titule doktora povijesnih znanosti. Prof. Ivan Peklić i mr. Đuro Škvorc u ponedjeljak su na Filozofskom fakultetu u Zadru predali prijedloge tema svojih disertacija, nagodinu će nositi i novo zvanje.
Peklića, profesora povijesti u križevačkoj Gimnaziji, od toga još dijeli jedan semestar doktorskog studija, no rad \"Društvena i politička djelatnost Franje Markovića\" spreman je. Osvrnuo se na djelovanje znamenitog križevačkog profesora, filozofa i književnika, s ciljem da, kaže, \"da cjeloviti prikaz njegova života\". Tako je otkrio i kuriozitete da je Marković, dekan fakulteta i rektor sveučilišta, saborski zastupnik, osim bavljenja filozofijom, osnovao i studentsku menzu, proučavao glazbeno nazivlje, podijelio hrvatsku glazbu na razdoblja, a bavio se i prostornim planiranjem Zagreba, sagradivši zgradu današnje Dramske akademije, uredivši Tomislavov trg... Te su spoznaje Peklića, kao autora kojeg motivira pisanje, navele i da 2014. godinu, kad je Markoviću 100. obljetnica smrti, posveti njemu nizom kulturnih događaja u Križevcima.
– Novom titulom neću se kititi, ne patim na to, cilj mi je nastaviti istraživati povijest – kaže prof. Peklić koji je izdao i knjige o sv. Marku Križevčaninu i prvoj hrvatskoj primadoni Sidoniji Rubido Erdödy.
Škvorc, umirovljeni pukovnik HV-a i magistar politologije, zasigurno je prvi bivši vojnik pred doktoratom. Kroz rad \"Srpska vojska Krajine na okupiranom području Banovine 1992.-1995.\" latio se proučavanja paravojnih srpskih postrojbi, odnosa s JNA, UNPROFOR-om i HV-om, a koristio je i dosta srpske literature. Ovaj predsjednik Povijesnog društva Križevci ne doživljava titulu kao odskok u karijeri jer se znanošću ne bavi profesionalno.
– To je moj doprinos rasvjetljavanju prošlosti i Domovinskog rata koji je i dio mojeg života. Za mene je bavljenje poviješću i satisfakcija – kaže Škvorc koji je istraživao i zbivanja oko Križevaca u poraću nakon 1945., domobrane...
Glavna tema doktorske disertacije mr. sc. Đure škvorca nisu srpske paravojne formacije kako je ovdje navedeno, iako su dijelom tema istraživanja i te postrojbe kao što je na primjer djelovanja zločinačke skupine "ŠILT" Siniše Martića-Šilta na području Gline. Općenito cilj ovog povijesnog istraživanja je dokazati da je 39. korpus “SVK” (srpske vojske Krajine) bio jedan od sudionika u provođenju velikosrpske, Miloševićeve politike, agresije na RH i okupacije dijela Banovine. 39. korpus „SVK“ na Banovini od ustroja do raspada u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja 1995. oslanjao se u svim svojim segmentima (kadrovski, plaće, časnici, dočasnici, obuka, oružje, streljivo, oprema) na VJ odnosno bio njen sastavni dio.