Kako bi zastrašili medije i spriječili ih da rade svoj posao, moćnici sve češće posežu za SLAPP tužbama. Ukratko, zlorabe pravni sustav kako bi se obračunali s medijima i zaustavili ih u pisanju o njima. Upozoreno je na to na edukativnoj radionici o problematici strateških tužbi usmjerenih protiv javnog sudjelovanja - SLAPP tužbi s kojima se suočava medijski sektor. Radionicu je organiziralo Ministarstvo kulture i medija koje je, inače, lani osnovalo Stručnu radnu skupinu radi oblikovanja politike suzbijanja SLAPP tužbi, nakon što je Europska komisija usvojila Akcijski plan za europsku demokraciju, kojemu je jedan od primarnih ciljeva potpora samostalnim i neovisnim medijima.
- Nužno je uspostaviti razliku u odnosu na sve tužbe protiv medija i novinara. SLAPP tužbe imaju puno dalekosežnije posljedice. Nikada ih se u potpunosti nećemo moći riješiti, uvijek će biti naša realnost – započeo je profesor Hrvoje Lisičar s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Po definiciji strateške tužbe protiv javne participacije podrazumijevaju pokretanje neosnovanih (malicioznih) tužbi od strane moćnih subjekata s ciljem ušutkavanja medija.
Tužitelji su često velike multinacionalne kompanije u poziciji moći. Ključna je upravo ta pozicija moći, a ona je najčešće financijska ili politička.
- Njihov cilj nije uspjeh u sporu, nego tužitelja jednostavno zanima da se o njemu prestane govoriti, to mu je primarno – naglasio je on.
Osim medija i nakladnika, često su tužene i nevladine udruge, aktivisti, pa i znanstvenici koji u svojim radovima ukazuju na probleme u društvu.
- Kada govorimo o predmetu spora, najčešći oblik je tužba protiv povrede ugleda ili časti. Nadalje, pokretanje postupaka za zaštitu osobnih podataka je vrlo često danas u EU, a u stvari se to radi neosnovano, čisto da bi se medije spriječilo u daljnjem izvještavanju. I traženjem zaštite autorskih prava se, postoji slučaj u Hrvatskoj, pokušalo spriječiti objavljivanje – naveo je Lisičar.
Glavni urednik 24 sata Ivan Buča kazao je kako se, po njihovoj procjeni, protiv tog dnevnog lista vodi trenutno 38 SLAPP tužbi. Čak devet tužbi podnijeli su jedan lokalni dužnosnik i njegov sin, a od 24 sata tako potražuju ukupno 450.000 kuna.
- Tuženi smo čak i za najavu teksta iz našeg tjednika Express, a koja je objavljena na zadnjoj stranici 24 sata dan prije izlaska – iznio je Buča.
- Najznakovitije je to što se traže izuzetno visoki iznosi naknade štete, a podižu se i prekogranične tužbe, kako bi se povećali troškovi i otežao pristup sudu – rekao je, pak, profesor Lisičar.
Takve tužbe imaju utjecaj na novinare u smislu da dolazi do autocenzure.
SLAPP službe su, istaknuto je, zlouporaba temeljnih prava, kao što su prava na pristup sudu, prava na zaštitu privatnosti... Zlorabi se pravni sustav, kojega se tako zatrpava često vrlo kompleksnim postupcima.
Cilj je zaštititi medije takvih strateških tužbi i spriječiti daljnje širenje u Europskoj uniji. Niti jedna članica nema jasne zaštitne mjere protiv takvih postupaka. Ne postoje ni pravila za rješavanje SLAPP-ova na razini EU.
U Direktivi Europske komisije, koja je u fazi donošenja, ponuđena je definicija SLAPP tužbi po kojoj su to zlonamjerni sudski postupci protiv javnog sudjelovanja, a glavna im je svrha spriječiti, ograničiti ili kazniti javno sudjelovanje. Europska komisija daje u toj Direktivi sudovima ovlasti da zatraže od tužitelja osiguranje za troškove tužbe.
A tko će nas zaštititi od vašeg piskaranja. Imate sreću što niste u SAD-u. Odštete ne bi bile 10000 kuna nego stotine milijuna.