Oko trećinu godišnjeg proračuna Hrvatske iznosi šteta od potresa iz 2020. To nismo uspjeli prikupiti u dvije godine i organizirati se oko obnove. Rješenja su u ladici, zakon o održavanju stambenih zgrada još je u ladici. Predviđena su osiguranja za zgrade i 60 posto Hrvatske bi trebalo biti osigurano od potresa jer je u zoni potresa.
Primjereno je prebacivanje odgovornosti na vlasnike, jer vlasništvo nije samo privilegij, nego i odgovornost – prokomentirao je Slaven Dobrić, član Uprave Allianza i predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog ureda za osiguranje na briefingu koji je HUO organizirao uoči druge godišnjice potresa u Zagrebu.
Osiguravatelji su iznijeli statistiku prirodnih katastrofa koje su obilježile proteklo desetljeće u Hrvatskoj te naveli da su štete za poplave u Gunji 2014. iznosile 170 milijuna eura, za požare koji su poharali Dalmaciju 2017. 25 milijuna eura, a za potrese u Zagrebu, Sisku i Petrinji čak 17 milijardi eura. U protekle su dvije godine za štete od potresa osiguravatelji isplatili 573 milijuna kuna – pokriveno je svega 0,5 posto šteta, a generalni je stav osiguravatelja da građani slabo osiguravaju imovinu jer u konačnici, iako se načekaju, štete od prirodnih katastrofa nadoknadi država pa nisu motivirani na ugovaranje osiguranja. Smatraju da bi se pritisak na državni proračun po tom pitanju trebao smanjiti i prebaciti na vlasnike.
Iako ovih dana inflacija dostiže rekorde, a građani i tvrtke nakon pandemije trpe teret dodatnih poskupljenja uzrokovanih ratom u Ukrajini i poskupljenjem energenata, osiguravatelji kao uzrok neosiguravanja imovine ne spominju standard, nego – financijsku nepismenost građana. Kažu kako je zanemariv dio objekata pod ugovornom obvezom osiguranja od rizika potresa.
- Ako gledamo ciklički, da se svake tri godine dogodi neka nova prirodna katastrofa, onda smo ove godine mirni, ali loša je vijest da u godini koja nas čeka dolazi nešto novo. To je posljedica klimatskih promjena – najavljuje Dobrić nove nedaće.
Premda se interes za ugovaranje polica osiguranja od potresa naglo povećao nakon zagrebačkog, a posebno nakon petrinjskog potresa, te je ugovoreno 70.000 novih polica, član uprave Croatia osiguranja Vančo Balen ističe da je to nedovoljno jer bi trebalo osigurati oko dva milijuna objekata koji su u izloženim zonama.
- Interes sad polako slabi, građani zaboravljaju na posljedice iako smo što se tiče obnove na početku. Veći dio šteta isplaćen je neposredno nakon potresa, u prva dva mjeseca, no ima i tekućih isplata, 10 milijuna kuna isplatili smo samo u veljači – kaže Balen.
Jasminka Horvat Martinović, predsjednica uprave Wiener osiguranja otkriva da globalni gubici od potresa iznose 535 milijardi dolara i da je oko 20 posto pokriveno osiguranjem u odnosu na hrvatskih 0,5 posto.
Na pitanje o tome postoje li osiguranja koja bi pokrila štete uslijed neprirodnih katastrofa poput rata, s obzirom na nedavni pad drona u Zagrebu, Balen odgovara:
- Ratna zbivanja i opasnosti isključene su iz osiguranja, osiguranje na te rizike ne može dati odgovor. Dovoljno je vidjeti slike razaranja iz Ukrajine, teško da ijedno osiguranje može takve rizike prihvatiti i isplatiti. Potresi se otprilike mogu predvidjeti gdje udaraju i kolika je maksimalna jačina, a pad letjelice uobičajeno je pokriće. S tim da opasnost od pada letjelice ili drona osnovno osiguranje ne pokriva, a kod kaska ovisi od pokrića svakog osiguravatelja. Mi u Croatiji ćemo isplatiti štete za oštećenja koja su pod našim kaskom.
Osiguravatelji poručuju da nemaju namjeru podizati cijene polica osiguranja od potresa, iako su i oni ovisno o kretanju cijena reosiguravatelja.
- Cijene osiguranja potresa još uvijek su jako priuštive čak i našem standardu: za stan od 60 četvornih metara premija je otprilike 1200 kuna godišnje – kaže direktor HUO-a Hrvoje Pauković.
Video: Dijelovi letjelice koja je pala u Zagrebu
