Prije točno dvije godine Sabor je Kazimira Bačića imenovao glavnim ravnateljem HRT-a. Dogodilo se to neočekivano, gotovo slučajno, jer do samog dana izbora u kontekstu te funkcije spominjao se jedino Blago Markota. No, na kraju je izabran Bačić koji je onda u te protekle dvije godine stalno bio izložen kritikama sa svih strana. Ovih dana to dosiže vrhunac jer već dva tjedna traje bojkot protiv HRT-a kojeg je pokrenulo više od 30 različitih civilnih udruga, da bi im se iz dana u dan pridruživali i sindikati, pa i političke stranke. Kako je Bačić godinama bio uspješan ravnatelj tehnike, a sad je na isturenijoj poziciji, na samom vrhu, a taj njegov rad mnogi napadaju, zanimalo nas je najprije pita li se on ikada - što mi je sve ovo trebalo. Uzvraća:
– Na HRT-u sam 35 godina. Došao sam mlad, nakon fakulteta i cijeli sam radni vijek proveo tu obavljajući razne funkcije. Pritom sam se u poslu susretao s raznim oblicima aktivnosti javnog servisa, stekavši tako dobar uvid u funkcioniranje javnog servisa. Stoga mi se moja kandidatura za glavnog ravnatelja činila logičnim slijedom profesionalnog razvoja.
Odmah čim ste izabrani htjela sam s vama napraviti intervju, ali sve do danas na to niste pristajali. Zašto ste baš sad odlučili razgovarati?
Uvijek sam spreman razgovarati i uvijek sam otvoren prema svim pitanjima koja dolaze od novinara. No, sada su se navršile dvije godine mog mandata, što može biti jedan od povoda za razgovor. Drugi je trenutačna situacija oko HRT-a, pa osjećam potrebu istaknuti i neke uspjehe koje sam postigao vodeći ovu kuću, misleći na poslovanje.
Drugi tjedan traje bojkot protiv HRT-a. Pokrenut je kao reakcija na više od 30 tužbi koje je HRT podigao protiv vlastitih novinara, ali i drugih medija koji su kritički pisali o HRT-u. Mnogi to nazivaju nakaradnim ponašanjem HRT-a.
U nedavnom priopćenju kazali smo da su netočne tvrdnje da HRT tuži svoje novinare. Naime, u protekle dvije godine pokrenute su tužbe protiv nakladnika, i to zbog iznošenja neistina, povrede ugleda i časti HRT-a, te protiv glavnih urednika zbog neobjavljivanja demantija, što su dužni učiniti prema zakonu.
Koje su to neistine o HRT-u iznosili tuženi mediji?
Postoji cijeli niz neistina, od toga da se uprava HRT-a optužuje za kriminalne radnje, do toga da se netransparentno troši novac. Sve su to neistine. Pisalo se da su DORH-u prijavljene neke nezakonite radnje, a svima je poznato da je DORH odbacio sve te optužbe. Unatoč tim saznanjima, nastavilo se i dalje o HRT-u pisati u tom optužujućem kontekstu, što smatramo izravnim napadom na ugled i čast HRT-a.
No, nije točno da niste tužili i svoje novinare jer ste podnijeli tužbe protiv Hrvoja Zovka i Sanje Mikleušević Pavić. Čemu tužbe protiv svojih ljudi?
Hrvoje Zovko ima tužbu zbog kaznenog djela klevete jer je, u intervjuima drugim medijima, govorio o cenzuri u Informativnom programu HRT-a. On je te intervjue davao nakon što mu je izvanredno raskinut ugovor o radu, a što je posljedica njegova verbalnog nasilja nad kolegicom, upućivanja psovki, uvreda, prijetnji, unošenja u lice. Sve to predstavlja tešku povredu radne obveze. Njegovo ponašanje bilo je neprimjereno, o čemu postoje i pismene izjave više svjedoka. Istini za volju, i Zovko je tužio HRT jer mu je otkazan ugovor o radu, a HRT je njega tužio zbog ne vraćanja opreme, tj. sredstava za rad (laptop). A Sanja Mikleušević Pavić tužena je radi povrede časti i ugleda HRT-a, i to zbog navoda u priopćenju Ogranka HND-a na HTV-u, čija je ona predsjednica, a koji je objavljen na portalu HND-a. Dakle, ona nije tužena kao novinarka već kao potpisnica priopćenja Ogranka HND-a na HRT-u.
Ne vidim što je to neistinito u njenim navodima?
Dosta je tu neistinitih stvari. Što se tiče preprodaje karata na nogometnom SP-u, HRT je pravovremeno poduzeo sve potrebne mjere i radnje kako bi se pokrenula istraga protiv našeg zaposlenika koji je na neovlašten način upotrijebio karte koje su bile namijenjene HRT-u. Čim su nam bili dostavljeni podacima o djelima koja su počinjena, sve smo to uputili istražnim tijelima. Radi se o tome da je FIFA, zajedno s dokumentima, uputila prosvjedno pismo tražeći da EBU (Europsko udruženje javnih televizija) istraži što se dogodilo s tim kartama koje su se, iako namijenjene HRT-u, našle u prodaji preko Interneta. Dakle, sve smo poduzeli pravovremeno, na zakonom propisan način, i nema govora ni o kakvom zataškavanju ili prikrivanju, što nam je bilo imputirano zbog slučaja Drage Ćosića.
No, je li to baš bilo pravovremeno. Teško me možete uvjeriti da niste znali da takva praksa s “dilanjem” karata na HRT-u postoji već godinama. Mnogi kažu da se za to sad javno saznalo samo zato što je to otkrila FIFA, a da ona nije reagirala ta bi se praksa nastavila i dalje.
Situacija oko tih karata potpuno je jasna. U trenutku kada sam doznao o čemu se radi, i kada smo za to dobili dokaze, pokrenuli smo istragu. Uprava niti je znala niti je imala bilo kakav upliv na priču oko karata. Odmah po saznanju za radnje, koje su okvalificirane kao protuzakonite, uprava je pokrenula sve postupke pred istražnim tijelima. A nikada nisam bio u poziciji znati što se događalo prijašnjih godina. O tome kako su se karte distribuirale prije, nemam nikakva saznanja. No, kada se to dogodilo u mom mandatu i kada sam za to saznao, poduzeo sam sve što sam mislio da je potrebno.
Vaše podizanje niza tužbi može se protumačiti i kao pokušaj zastrašivanja i ušutkavanja onih koji propitkuju rad HRT-a i trošenje javnog novca.
Morate razumjeti da je moja zakonska obveza štititi i osigurati uredno poslovanje HRT-a, što podrazumijeva zaštitu ugleda i časti HRT-a. I nijedna tužba ne odnosi se na novinare, već na šest glavnih urednika i 27 medijskih nakladnika.
Najavili ste procese mirenja, a oni koji vas već danima bojkotiraju traže bezuvjetno povlačenje svih tužbi. Što točno kanite?
Trenutačno je u postupku mirenje s većinom nakladnika i glavnih urednika. Da cijela situacija ne bi dalje eskalirala, želimo postići mirenja, na način da se objave demantiji koji prije nisu bili objavljeni. Kada se to dogodi, HRT će povući tužbe. Cijeli postupak ide u smjeru da se ti predmeti zatvore mirnim putem, i da svaka strana snosi svoj dio troškova.
A što je s pojedinačnim tužbama protiv vaših novinara?
Na to sam pitanje već odgovorio.
Kako je sjajno primijetio moj kolega Siniša Pavić iz Novog lista, priopćenjem i izvanrednom presicom reagirali ste tek kada su se u bojkot protiv HRT-a uključile i političke stranke, i kada je Gordan Maras HRT-ovu ekipu izbacio s SDP-ove presice. Iz toga bi se moglo iščitati da je vama bitno samo ono što o HRT-u misle i kažu političari, dok civilnu scenu držite manje važnom.
Upravo suprotno, HRT kao javni medijski servis posebnu pozornost i pažnju posvećuje civilnim udrugama, što se vidi iz svakodnevnog programa. A Marasov je potez bio poticaj da se sazove izvanredna presica jer je Maras prvi i jedini koji nas je izbacio s presice. Činjenica je da HRT ne želi biti uvučen u bilo kakve političke obračune bilo kojih skupina jer je funkcija javnog medija da profesionalno, nepristrano i objektivno izvješćuje javnost, što je HRT-u tada bilo onemogućeno. Sa žaljenjem mogu reći da je cijela ta situacija oko bojkota protiv HRT-a neopravdana, jer HRT u svom svakodnevnom djelovanju posve objektivno i transparentno pristupa informiranju javnosti, što se može potkrijepiti nizom podataka o prisutnosti i oporbe i svih udruga u našim programima. Svi oni uvijek imaju prostora u programu HRT-a, tako da HRT profesionalno i dobro obavlja svoj posao.
Ne želimo da se preko HRT-a vode obračuni bilo udruga, bilo političkih stranaka ili bilo kakvih drugih skupina u društvu. Mi želimo objektivno i profesionalno izvještavati o svemu što se događa u društvu, pa makar to bilo upereno i protiv nas. U našem programu uvijek se inzistira da bude prisutna i druga strana. I za one koji nas optužuju za cenzuru može se izvući podatak koliko su puta nastupili u našem programu pa bi se vidjelo da optužbe o cenzuri ili favoriziranju bilo koga, naprosto ne stoje.
Sutra nas očekuje novinarski prosvjed pod nazivom “Novinarstvo ne damo!” S kojim osjećajem iščekujete taj prosvjed, a uzimajući u obzir moto prosvjeda i ono što maloprije rekoste, na tom biste prosvjedu trebali biti i vi, jer na njega će doći i kolege s HRT-a.
Pošto su novinari HRT-a u svom radu slobodni i neovisni, njihova je prisutnost na tom prosvjedu legitimna, i ne bi me iznenadila. Prepuštam na volju svakome od njih da slobodno odluči je li mu mjesto na prosvjedu, ili nije. Na to ni na koji način ne želim utjecati. No, cijela ta situacija oko bojkota po našem je mišljenju pokušaj manipulacije javnim mnijenjem. Jer, ako nama zamjerke dolaze i s lijeve i s desne strane, i od vladajućih i od oporbe, to je najbolji dokaz da smo na pravom putu. Ne želimo biti po mjeri bilo koje grupacije, opcije i skupine, jer su nama najvažniji naši gledatelji i slušatelji.
Bude li prosvjed masovan, što mi novinari priželjkujemo, i budu li se tamo tražile neke radikalnije promjene koje uključuju i vašu poziciju, a i sami rekoste da vas kritiziraju i vlast i oporba, pribojavate li se scenarija koji bi mogao značiti vašu smjenu?
Ne, jer sam posve uvjeren da HRT dobro, profesionalno, objektivno i nepristrano obavlja svoju misiju javnog servisa. Osobno, za takav se pristup zalažem od prvog dana. Jedan od dokaza toga jest da u svom mandatu nisam proveo nikakvu smjenu urednika, nije bilo nikakvih sječa glava, a poznato je da je u nekim prijašnjim vremenima toga bilo pa se u jednom danu smijenilo više od 40 urednika. Takvih je smjena bilo u Informativnom programu i onda kada je Sanja Mikleušević Pavić bila urednica tog programa. Suprotno tome, ja nikoga nisam smijenio. Kada govorim o javnoj funkciji HRT-a, moram reći da sam jako dobro upoznat s važnošću misije javnog servisa jer sam član nekoliko međunarodnih udruga koje promiču upravo te vrednote i važnosti funkcioniranja javnog servisa. HRT je jedan od cjenjenijih javnih servisa u Europi, po svim mjerilima.
Iako vi u program i ne smijete zadirati, ne bi škodilo da je do nekih smjena tamo došlo jer u optužbama o neprofesionalizmu, i o tome da je došlo do klerikalizacije i kaptolizacije HRT-a, ima istine. HRT se čak naziva i medijskim servisom Crkve i HDZ-a, a svi smo ga mi zakonski prisiljeni plaćati. Ne poštuje se uvijek ni pravilo druge strane. Pa neki dan ste imali emisiju o vjeronauku u školama, a sva su tri gosta predstavljala samo jednu stranu.
Smjene? Zašto? A kao što ste i sami rekli, moja uloga glavnog ravnatelja zakonom je propisana i ova pitanja o programu treba uputiti našim urednicima koji su po zakonu nadležni i odgovorni za sadržaj koji se objavljuje.
No, da li vas te kvalifikacije o kući u kojoj radite diraju kao čovjeka, kao zaposlenika HRT-a?
Govoreći kao dugogodišnji zaposlenik, misija HRT-a jest svakodnevno provođenje javne funkcije HRT-a, da se objektivno prikazuje situacija u društvu te da bilo kakvoj pristranosti nema mjesta na HRT-u. Zalažem se za apsolutno nepristran pristup. Protiv sam bilo kakvog favoriziranja.
Za vrijeme ovog poslovnog i programskog vodstva HRT-a došlo je do smjene prijašnjeg Nadzornog odbora HRT-a, i to zato što je ukazivao na neke kriminalne radnje.
Sve o čemu govorite događalo se prije i početkom mog mandata. Sabor imenuje i smjenjuje NO, tako da o tome mogu tamo odgovoriti. Sve kvalifikacije i optužbe NO-a bile su dostavljene nadležnim institucijama koje su na kraju zaključile da nema elemenata za pokretanje bilo kakvih postupaka.
Odnos s Programskim vijećem posebna je priča. Na sjednicama Vijeća pojedini se članovi poslovnog i programskog vodstva HRT-a na posve neprihvatljiv način obraćaju vijećnicima koji u tom tijelu predstavljaju javnosti. Neki od tih istupa bili su drski, nepristojni, čak i uvredljivi. Ni u jednoj od tih situacija vi niste reagirali kako biste spriječili ispade svojih kolega. Zašto?
Načelno, ne prihvaćam bilo kakvo nepristojno ponašanje. Uvijek se zalažem za civiliziran, uljuđen dijalog, te argumentiran sukob mišljenja, što je i smisao demokracije. Ne podržavam bilo kakvo neprimjereno ponašanje. Svatko ima pravo iznijeti svoje mišljenje, ali uz uvjet da to bude na primjeren, uljuđen način.
Stječe se dojam da svaku kritiku Vijeća doživljavate kao napad, a ne kao dobronamjeran savjet.
Svaka je argumentirana kritika dobrodošla. Ali, nije dobro da se neke stvari ocjenjuju na paušalan način, na razini dojma, bez ikakvih argumenata ili dokaza. Ne bih se složio s vama da kritike Vijeća nisu prihvaćene. Doživljavam ih kao dobronamjerne, u smislu poboljšanja, jer svima nam je u interesu da HRT bude bolji. Mislim da je HRT dobar, ali da ima prostora za poboljšanje - ima.
A kako vam je uopće palo na pamet u Pravilnik o korištenju društvenih mreža uvrstiti i članove Vijeća, kao i vanjske suradnike? Tim ste i njima, kao i svojim zaposlenicima, uskratili ustavno pravo na slobodu izražavanja mišljenja.
Pravilnik je rađen u skladu s praksom velikih europskih medijskih javnih servisa.
Ali vijećnici nisu vaši zaposlenici, ne možete im vi određivati što mogu, a što ne mogu iznositi u javnosti.
Zakon kaže da su oni članovi tijela HRT-a.
Iako se hvalite da ste najgledaniji, a do toga dođete zbrajanjem gledanosti svih svojih TV programa, što je metoda koju ste nedavno počeli rabiti, u informativnom sadržaju debelo zaostajete za Novom TV i RTL-om. Čini se da taj pad gledanosti zabrinjava samo javnost koja vas i plaća, ne i vas.
Podaci o gledanosti mogu se interpretirati na razne načine. No, primjerice, izravan prijenos Dore iz Opatije bio je najgledaniji sadržaj te subote na svim televizijama, u terminu 20 sati. Pratilo ga je 13,8% gledatelja. To govori o gledanosti. I tog vikenda HRT je bio gledaniji od Nove TV i RTL-a zajedno. HRT se potpuno pridržava Ugovora s Vladom gdje su jasno definirani udjeli po žanrovima na svih pet kanala. To znači da gledanost jest jedan od važnih parametara, ali nije jedini, i presudni, u obavljanju funkcije javne televizije. Za razliku od nekih drugih, mi si ne možemo dozvoliti neozbiljan pristup koji odlazi u smjeru žutila. Moramo držati do razine primjerene javnoj televiziji. Mi ne možemo koristiti neke efekte koji bi sigurno privukli dio javnosti naprosto zato što oni nisu primjereni javnom mediju.
Kažete da ste relevantni, ozbiljni, profesionalni, no gledatelji to očito kod vas ne prepoznaju jer udarne informativne emisije, primjerice HTV-ov Dnevnik, prema gledanosti je najčešće iza istovjetnih emisija Nove TV i RTL-a.
Ne bih se složio da je tome tako. Informativni program HRT-a dobro radi svoj posao, no mjesta za poboljšanje uvijek ima. Mi dnevno proizvodimo 560 minuta informativnog programa na televiziji i 766 minuta na radiju.
Gospodinu Bačiću, ova tvrdnja da vaš Informativni program radi dobro naprosto - ne stoji.
Po izračunu EBU-a, HRT je, prema gledanosti, s 28. došla na 16. mjesto. Znači, 16. smo od 48 članica EBU-a. Nakon 2011. zaustavili smo pad gledanosti. Gledanost svih pet programa HTV-a kumulativno se povećala za 0,5%, odnosno za 22 tisuće gledatelja u prosjeku. Gledanost smo povećali generičkom shemom, čime su točno utvrđeni termini emitiranja emisija. Uveli smo 16 novih emisija, od kojih većina ima javnu vrijednost. I 80% domaćeg sadržaja emitira se u prime-timeu. Nedavno smo uveli i novu emisiju o kulturi, u 20 sati, uživo, i upravo je ta emisija dokaz da nam je javna funkcija važnija od gledanosti.
Dobro, a čime ste onda nezadovoljni? Mora postojati nešto što po vašem mišljenju nije dobro.
Naravno da to postoji. Nezadovoljan sam time što je prosjek godina zaposlenika na HRT-u 46,7 godina.
Pa to su najbolje godine, što im nedostaje?
U usporedbi s ostalim televizijama, u prosjeku smo najstariji. A novi ljude, nove snage, donose novu energiju i svježe poglede, pogotovo vezano za današnju situaciju kada svjedočimo digitalizaciji. To je područje na kojem moramo dosta raditi ako želimo zadržati i vratiti mladu publiku. Mladi do 24 godine većinom se informiraju putem interneta, društvenih mreža i online platformi, a linearni način informiranja, televizija, karakterističan je za stariju populaciju. Taj iskorak približavanja mladoj publici potreban je, a to ćemo riješiti zapošljavanjem mladih ljudi koji se mogu nositi s izazovima digitalnog doba.
Postoji i želja da se cjelokupni program modernizira, da se ide u korak s vremenom, jer se medijski standardi mijenjaju. Ljudi sve manje vremena provode pred televizorom pa informacije trebaju biti brže, kompriminiranije, i u svom sadržaju i u prezentaciji. Traži se - kratko, jasno i dinamično, pogotovo u Informativnom programu, kako bi kolanje vijesti bilo što brže. Potrebna nam je digitalna transformacija, to je nešto što je nužno jer postojeći javni servis treba digitalizirati, i to ne samo tehnički već i u načinu proizvodnje, odnosu prema mediju, načinu rada i prezentacije.
Što to podrazumijeva, dovođenje mlađih ljudi s konkurentskih televizija ili...?
To podrazumijeva razne aktivnosti čiji će se prvi rezultati moći vidjeti početkom nove jesenske sheme, no detalje bih ipak još uvijek ostavio neotkrivenima. No, istaknuo bih još dvije stvari. Iduće godine Hrvatska predsjeda Europskom unijom, i HRT će, kao javni medijski servis, biti domaćin, na način da će pratiti sve događaje za potrebe Europske komisije i svih ostalih međunarodnih televizija, kojih će biti stotinjak, a to uključuje i praćenje programa na nacionalnoj razini. Da rezimiram, osvježavanje Informativnog programa, pokrivanje svih aktivnosti tijekom predsjedanja EU i Rijeka kao europska prijestolnica kulture, to je naša programska kičma iduće godine. Posebnu pažnju stavljamo i na razvoj online platformi. Jer, HRT danas podjednako čine televizija, radio i multimedia.
Ministrica kulture nedavno je najavila i izmjene i dopune Zakona o HRT-u. Spremate li i neke svoje prijedloge?
Trenutačno, HRT posluje prema Zakonu o HRT-u donesenom u vrijeme Milanovićeve vlade, te Statutu i Ugovoru s Vladom. Naravno, u javnu raspravu o zakonu koji se odnosi na nas uključit ćemo se i mi, kao što pozdravljamo da se u tu raspravu uključe svi. Jer HRT oko sebe ima cijelu jednu industriju koja se naslanja na HRT, kao što su HAVC, HURIN, HUZIP, ZAMP, Fond za pluralizam medija... A godišnje su ukupna izdvajanja za to oko 120 milijuna kuna.
No, Društvo hrvatskih filmskih redatelja sad sudjeluje u bojkotu protiv HRT-a zbog niza primjedbi na račun HRT-a.
To je njihovo demokratsko pravo. Ali izdvajanje za neovisnu produkciju nikada nije bilo veće nego što je sada, pa ne znam o čemu se radi u njihovim primjedbama. I HRT uredno, na vrijeme, ispunjava sve svoje obveze, odnosno plaća na vrijeme, svim dionicima. Ne postoji kašnjenje ni prema kome.
Ovih dana opet se javljaju ideje o bojkotu plaćanja RTV pristojbe. Vi ste i imenovani na ovu poziciju tako što je Most pristao na HDZ-ov prijedlog da baš vi budete glavni ravnatelj, ali uz uvjet da se pristojba snizi s 80 na 65 kuna. Do danas taj uvjet nije realiziran.
Ponavljam, od pristojbe živi cijeli niz dionika, a od tih 80 kuna pristojbe na nas, na HRT, otpadaju samo 24 kune. Posljednjih osam godina, iako su troškovi povećani nekoliko puta, pristojba nije povišena, iako zakon to dopušta. I eventualnim smanjenjem pristojbe, svi će biti na gubitku, jer se novac od pristojbe dijeli na mnogo sudionika. Pogrešna je površna percepcija da je sav taj novac samo za HRT. Istaknuo bih da poslovni rezultati pokazuju da smo smanjili broj zaposlenika, povećali efikasnost, stabilizirali poslovanje... A financijska stabilnost preduvjet je dobrog izvršavanja misije i zadaće javnog medijskog servisa, čemu nismo bili svjedoci u prethodnom vremenu jer je mene iz prethodnog mandata dočekalo 560 milijuna kuna gubitaka. Mi smo taj preneseni gubitak smanjili iz pozitivnog poslovanja. Znači, vraćamo dugove koje su nam napravili prethodnici.
U kuloarima se govori, a i u medijima se to zna pročitati, da HRT-om zapravo “drmaju” ravnatelj poslovanja Mislav Stipić i ravnatelj produkcije Damir Novinić. Potonji je i doveden brzo nakon vašeg imenovanja, a za Stipića se govori da je svojim vezama pomogao vašem imenovanju. Što kažete na te priče da njih dvojica upravljaju HRT-om, a ne vi?
To je stvar nečije percepcije, ja ne mislim tako. Mislim da ovom kućom upravljam ja, jer je mene odabrao Sabor, i to sa 117 glasova “za”, dva-tri suzdržana, a protiv nije bio nitko. Te tvrdnje koje ste naveli u potpunosti odbacujem. Svi moji ravnatelji zaduženi su za svoje sektore, i svi su članovi ravnateljstva. Sve se odluke donose u ravnateljstvu, što znači da nitko samostalno ne može donositi nikakve odluke na način koji ste rekli. Usto, zna se tko sve odluke na kraju potpisuje i čija je odgovornost u konačnici, ne samo najveća već i jedina. Ja sam odgovoran za stabilno poslovanje HRT-a.
Došavši na ovu funkciju ušli ste i u povijesni niz glavnih ravnatelja HRT-a, što, osim njihovih imena, podrazumijeva i to što su oni iza sebe ostavili. Kada donosite odluke i potpisujete sve dokumente pada li vam to na pamet - što će jednom stajati zapisano pod natuknicom s vašim imenom?
Razmišljam o tome, i to dosta često. I zato kažem, nakon dvije godine uspio sam stabilizirati poslovanje, vraćati dugove, financijsku i poslovnu situaciju dovesti na razinu normalnog funkcioniranja, a da je tome tako postoje i vidljivi podaci.
>>HRT
HRT vode najgori od najgorih, sva sreća da sam se riješio pretplate, u moj stan više nikad u životu neće ući!! Kazo nakazo!