Prema podacima Europske agencije za okoliš za 2020. godinu, tekstilni sektor je treći najveći izvor degradacije vode i korištenja zemljišta, a jedan od velikih problema je i rješavanje tekstilnog otpada koji zagađuje okoliš. Na svjetskoj razini godišnje se proizvede 92 milijuna tona tekstilnog otpada, a prema predviđanjima, do 2030. bacat će se više od 130 milijuna tona tekstila godišnje.
Iako se u tekstilnoj industriji naglasak sve više stavlja na održivost, proizvođači i dalje koriste preveliku količinu neobnovljivih izvora, a odjeća brzo završi na odlagalištu ili na spaljivanju, što nije ekološko rješenje.
Recikliranje je jedan od načina rješavanja problema, ali, poražavajući podatak je da se na svjetskoj razini samo 12% tekstilnih materijala mogu reciklirati i završe na reciklaži.
Iako je unatrag šest godina u Hrvatskoj donesen prvi zakon koji uređuje gospodarenje otpadnim tekstilom, sustav koji bi omogućio njegovo recikliranje i ponovnu uporabu i dalje je nedovoljno razvijen, zbog čega većina tekstila završava u miješanom komunalnom otpadu. Prije pet godina u Hrvatskoj je 97% otpadnog tekstila završavalo na odlagalištima, no niti danas situacija nije puno bolja.
Regeneracija non-wovens, primjer kružne ekonomije
Primjer dobre prakse kružne ekonomije u Hrvatskoj definitivno je tvrtka Regeneracija non-wovens, koja još od 1954. godine djeluje u Zaboku, a bavi se prikupljanjem tekstila od građanstva, industrijskog tekstila, ali i otpada, koji potom kroz proces razvlaknjivanja, vlačanja i iglanja pretvara u vlakno za proizvodnju filca koji se koristi za završne radove u građevinskoj industriji.
– Regeneracija non-wovens d.o.o. bavi se izradom tehničkih netkanih tekstila iz recikliranh tekstilnih materijala. To znači da se kroz model kružne ekonomije objedinjuje čitav proizvodni proces od nabave tekstilnog otpada, njegova mehaničkog recikliranja, proizvodnju zaštitnih i izolacijskih materijala u graditeljstvu, te prodaja i distribucija tih proizvoda na tržištu EU – objašnjava Anđelko Švaljek, direktor tvrtke kojoj je cilj u procesu proizvodnje koristiti obnovljive izvore energije.
Prema riječima Anđelka Švaljeka, u Regeneraciji non-wovens otpočetka rade na uspostavljanju kružne ekonomije kojoj nije u fokusu samo okoliš nego i socijalni moment društva jer ovakav pristup poslovanju ujedno poztivno djeluje na smanjenje nezaposlenosti i jača tržište rada u Hrvatskoj.
– Procjenjuje se da je za recikliranje 1000 tona tekstilnog otpada otvara 25 do 30 radnih mjesta, a to je i ekonomski pozitivno – kaže direktor Regeneracije non-wovens.
Kružna ekonomija je alat, objašnjava Anđelko Švaljek, kojim se tvrtke moraju naučiti služiti da bi smanjile štetne emisije u okoliš i time spriječile nadolazeće klimatske promjene. – Mislim da se većina ne zna ili ne želi služiti tim alatom jer je puno jednostavnije i profitabilnije ignorirati „rana upozoranja“. Smatram da je „business zajednica“ sve svjesnija svoje odgovornosti za postojeće stanje, ali i svoje snage i sposobnosti da to promijeni u ukupnom dugoročnome interesu. Lideri promjena moraju biti tvrtke, a ne konzumenti ili buntovnici – smatra Anđelko Švaljek.
Tvrtka ide u smjeru ekološke održivosti
U Regeneraciji non-wovens na godišnjoj razini izveze se oko 800 šlepera proizvoda, što nije nikako zanemariva brojka jer, da nije recikliran, taj bi otpad završio na deponijima. Osim što tvrtka već reciklažom tekstilnog otpada doprinosi ekološkim ciljevima i održivom poslovanju, jedna je od prvih u Hrvatskoj koja svu električnu energiju koju koristi za svoje poslovanje dobiva iz obnovljivih izvora i ponosno nosi znak Zelen (Zelena energija).
Također, kako naglašava Anđelko Švaljek, do kraja 2023. u planu je prestajanje korištenja i plina u proizvodnim procesima te uvođenje briketa. Uz to, reciklaža tekstilnog otpada vrši se isključivo mehaničkim postupcima, čime se sprječava bilo kakav štetan utjecaj na okoliš.
Pozitivan utjecaj na društvo
No, održivost se ne odnosi samo na očuvanje okoliša, kako naglašavaju u Regeneraciji non-wovens, već u konceptu održivog poslovanja treba biti i društveno-odgovorno poslovanje, pa u skladu sa svojim mogućnostima podržavaju pojedince, udruge, skupine i projekte koji se tiču kulture, očuvanja okoliša, sporta u cilju unapređenja kvalitete života u zajednici u kojoj posluju.
– Svakoj svojoj aktivnosti i intervenciji na zgradama i zemljištu u vlasništvu pristupamo s idejom koja, osim ekonomske održivosti tvrtke, uključuje potrebe naših susjeda, građana i grada u kojem obavljamo svoju djelatnost, kao i naših zaposlenih te ostalih zainteresiranih dionika – kaže Anđelko Švaljek, direktor Rgnc grupe, koja je vlasnik Regeneracije non-wovensa, koji će primjere najbolje prakse predstaviti na konferenciji Hrvatske gospodarske komore Podržimo održivo 19. rujna u zagrebačkoj Laubi.
Sadržaj donosimo u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom.
